U Europskoj uniji ništa ne ide po planu, pa ni sastanci na vrhu. Danas je održan još jedan summit u nizu putem videokonferencije, bez mogućnosti fizičke nazočnosti lidera u zgradi Vijeća u Bruxellesu. Razlog je uvođenje strožih mjera kako bi se obuzdao treći val širenja koronavirusa. U Belgiji sutra počinje novi lockdown pa su i lideri svojim primjerom htjeli pokazati da treba poštivati mjere, koliko god one bile neugodne.
Iako je trebao biti summit na kojem će lideri raspravljati o odnosima s Turskom i iskoristiti prvu zajedničku raspravu s novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, na kraju se kao glavna tema ipak nametnula teška situacija s pandemijom i ono što EU više ne može niti sakriti - fijasko s cijepljenjem.
Osim što EU zaostaje s cijepljenjem u odnosu na Ujedinjenu Kraljevinu, Sjedinjene Američke Države i neke druge države svijeta, stvorio se veliki jaz i između država članica EU. Iako je odluka da Europska komisija u ime svih članica ugovori s proizvođačima nabavu cjepiva imala za cilj osigurati ravnomjernu raspodjelu, stvorene su velike razlike. Na summitu su lideri EU pokušali postići dogovor kako smanjiti te razlike i, u najmanju ruku, spriječiti da se one i povećaju.
Prevladavanje jaza
Ako bi se ritam cijepljenja odvijao kao dosad, s istim kriterijima raspodjele cjepiva, Malta i Danska bi do ljeta imale na raspolaganju više cjepiva nego što im treba da cijepe 100 posto stanovništva, a Hrvatska, Bugarska i Litva bi jedva dostigle 50 posto.
Iako službeno u EU govore da je do ove situacije došlo samo zbog razlike u količini koju su pojedine države naručivale od pojedinih proizvođača, ne isključuje se ni mogućnost da su neke možda imale i privilegirane informacije o tome kada će koje cjepivo i u kojim količinama biti na raspolaganju.
Kako u prvom kvartalu najviše kasni dostava cjepiva AstraZenece, države koje su naručile najviše tog cjepiva najgore su prošle. To kašnjenje će se nastaviti i u drugom kvartalu, što znači da će Hrvatska i druge države povećati jaz, a ne smanjiti ga u odnosu na druge države.
Spas se traži putem raspodijele dodatnih deset milijuna doza u drugom kvartalu koje će osigurati Pfizer. Kada bi se te doze dodijelile prema načelu pro rata, uzimajući u obzir i koliko su koje države naručile od Pfizera, Hrvatska bi dobila tek mali broj doza. Zato se traži rješenje putem načela solidarnosti, da države koje u ovom trenutku najlošije stoje s cijepljenjem dobiju veći broj doza iz tog paketa. Time bi se osiguralo da se jaz ne produbi još više. No, kad je riječ o cjepivu, u EU je vidljivo da nemaju svi previše razumijevanja za solidarnost.
Na samom početku summita predsjednica Europska komisije Ursula von der Leyen podnijela je izvještaj o sadašnjem stanju s cijepljenjem. Prema njezinim brojkama, u prvom kvartalu je Europskoj uniji dostavljeno 88 milijuna doza, a iskorišteno je 66 milijuna doza. Dvije doze dobilo je 18,2 posto građana EU, što je 4,1 posto ukupnog stanovništva.
Von der Leyen je informirala lidere EU da je u prvom kvartalu dostavljeno 60 milijuna doza BioNTech-Pfizera, 30 milijuna AstraZenece i deset milijuna Moderne. U drugom kvartalu ona očekuje još više od 350 milijuna cjepiva. Od toga bi Pfizer trebao dostaviti 200 milijuna, Moderna 35 milijuna, AstraZeneca 70 milijuna, a Johnson & Johnson, kao najnovije cjepivo koje je odobreno, 55 milijuna.
Ako se to ostvari, situacija bi se znatno popravila, pogotovo zato što se cjepivo Johnson & Johnson daje u samo jednoj dozi.
Ipak, optimizam Ursule von der Leyen ne daje previše mjesta nadi jer ona je i prije davala optimistične prognoze.
Zato su lideri EU razgovarali i o sprečavanju izvoza cjepiva u druge države, pogotovo u one iz kojih niti jedna doza nije došla u EU. Dosad je iz Europske unije izvezeno više od 77 milijuna doza cjepiva, od čega 11 milijuna u Ujedinjenu Kraljevinu.
Da EU nije bila "dovoljno ambiciozna", priznao je i francuski predsjednik Emmanuel Macron. No, uvođenje zabrane izvoza cjepiva moglo bi Uniji stvoriti i nepredvidive probleme. Neke bi države u tom slučaju mogle zabraniti izvoz sirovog materijala potrebnog za cjepiva u EU. Osim toga, neka se cjepiva proizvode u EU, ali je finalizacija proizvoda u SAD-u. To je slučaj s Johnson & Johnsonom. Zato EU želi osigurati da neće biti problema s dostavom "konačnog proizvoda", dakle cjepiva Johnson & Johnson, čije bi prve doze trebale doći za dva tjedna.
Stop "ratu cjepiva"
Sol na ranu stavio je Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik Europske komisije, koji je u razgovoru za BBC rekao da EU treba "prestati s glupim ratom cjepiva". On smatra da time EU samo ruši svoj ugled u svijetu gdje je dosad važila kao najveći zaštitnik slobodne trgovine. Juncker smatra da je EU trebala biti brža i manje oprezna kada je naručivala cjepiva, ali je ipak branio Ursulu von der Leyen i prebacio krivnju prije svega na države članice.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji je i domaćin summita, pokušao je postići kompromis, ali to nije bilo lako. Pogotovo jer se lideri nisu mogli sastati fizički, a kompromis putem videoveze je teži. Ono što je bilo lako dogovoriti jest tekst izjave kojom se pozivaju proizvođači da ispune svoje ugovorne obveze o dostavi cjepiva.