Kada je Marine Le Pen izgubila na predsjedničkim izborima u Francuskoj 2017. godine, činilo se da je čelnica francuske krajnje desnice pretrpjela trajnu političku štetu.
No, u međuvremenu Europski parlamentarni izbori u svibnju 2018., lokalni francuski izbori i rastuća nepopularnost predsjednika Emmanuela Macrona samo su joj raskrčili put prema Elizejskoj palači. Ankete pokazuju da je Marine Le Pen, čelnica Nacionalnog okupljanja (bivši Front national) gotovo dostigla Macrona po popularnosti uoči predsjedničkih izbora koji će se održati iduće godine. Anketa koju je provela tvrtka Harris Interactive dala je Macronu 52 posto glasova, le Pen 48 posto, naveo je Le Parisien.
Le Pen, koja je na izborima 2017. godine osvojila drugo mjesto nakon Macrona, a na izborima 2012. treće mjesto nakon pobjede Françoisa Hollandea, najavila je da će se kandidirati za predsjednicu 2022. godine. U intervjuu za Financial Times jasno je stavila do znanja da žudi za revanšom protiv Macrona koji se prije tri godine smatrao pobjednikom proeuropskih vrijednosti protiv mračnih sila nacionalizma.
''Emmanuel Macron je posljednji dah starog sustava. 'ja ili kaos' rekao je 2017. godine, a imamo neprekidni kaos otkako je on preuzeo vlast'', rekla je.
Francuska bi trebala izaći na birališta u travnju 2022. godine u prvi krug izbora. Macron koji ima pravo na ponovni izbor nije rekao hoće li se ponovno kandidirati. Istraživanje javnog mijenja koje je naručila tvrtka CommStrat i dnevni list L'Opinion provedeno na uzorku od 1.403 Francuza putem interneta 19. i 20. siječnja, sugerira da bi čelnica krajnje desnice u prvom krugu izbora trebala osvojiti 26 do 27 posto glasova protiv njegovih 23 do 24 posto. U 2017. godini Macron je u drugom krugu pobijedio Le Pen osvojivši 33,9 posto glasova protiv njenih 66,1 posto. Međutim njihova razlika je bila puno manja u prvom krugu u kojem je Macron osvojio 24 posto, a Le Pen 21,3 posto glasova.
Najnovija anketa nije jedina koja u posljednjih nekoliko mjeseci predviđa pad popularnosti Emmanuela Macrona. Anketa koju je proveo institut Ifop-Fiducial u lipnju 2020. donijela je Macronu 55 posto u drugom krugu glasanja, a Le Pen 45. Usporedbom dviju anketa za pretpostaviti je da je Macron u samo pola godine izgubio 1 postotni bod prednosti. Hoće li mu Le Pen oteti još 4 bodova u 15 mjeseci koliko nas dijeli do idućih predsjedničkih izbora? Ovisi o tome hoće li Macron uspjeti popraviti nastalu štetu.
Njegovo vodstvo je pod kritikom od početka mandata - prvo zbog odgovora na prosvjede Žutih prsluka 2018. godine. U posljednje vrijeme kritizira se njegovo postupanje s pandemijom koronavirusa i odgovor na ubojstvo učitelja Samuela Patyja u listopadu prošle godine te napad u crkvi u Nici koji je izazvao osudu muslimana u zemlji i inozemstvu i pokrenuo raspravu o sekularnosti u javnoj sferi. U studenom je gotovo 500.000 ljudi demonstriralo u više od 70 gradova diljem Francuske protiv predloženog zakona o sigurnosti. Cilj zakona je bio povećati policijsku zaštitu i učiniti kaznenim djelom objavu slika policajaca u javnosti s namjerom nanošenja štete njihovom ''fizičkom ili psihološkom integritetu''. Pritom usred pandemije Francuska je pretrpjela najveći ekonomski šok od Drugog svjetskog rata, a državni dug zemlje narasti je na 120 posto BDP-a (prije pandemije bio je na 100 posto).
Drugi izazov je rastući val euroskepticizma u Francuskoj zbog čega bi glasači mogli favorizirati Le Pen. Ona je odustala od ideje da Francuska napusti EU nakon Macronove pobjede 2017. godine, no sada je snažna zagovornica reforme Europske unije.
Le Pen danas tvrdi u intervjuu za FT: ''Ne želimo organizirati revoluciju već se vratiti zdravom razumu. Francuska je financijski, ekonomski i kulturološki stisnuta uza zid. Svijet čeka povratak Francuske.”
Le Pen je uspješno rebrendirala stranku Front National otkako ju je prije devet godina preuzela od svoga oca Jean-Mariea Le Pena. Zloglasni antisemitizam koji je zagovarao njen otac je u potpunosti odbacila.Njenim idejama koje su se pretežno bazirale na diskursu opasnosti od masovne migracije i islamističkog ekstremizma do dominacije Pariza nad ostatkom Francuske, sada se pridružila i njeno protivljenje establišmentu i elitizmu što privlači birače. Le Pen je već dobila podršku nekih lijevih stranka uključujući i krajnje lijevu stranku France Insoumise, Jean-Luca Mélenchona.
Tri izazova s kojima bi se Le Pen mogla suočiti dok razmišlja o predsjedničkim izborima su nedostatak iskusnih političara u stranci, nedostatak novca i istraga o navodnoj zlouporabi javnih sredstava putem Europskog parlamenta što bi moglo dovesti do toga da bude proglašena nepodobnim kandidatoa. A može li ne nešto spasiti Macrona? Vjerojatno pomak udesno s njegovim La République En Marche (Republika u pokretu) što je pokušao učiniti posljednjih mjeseci kroz mjere poput sigurnosne reforme.
Komentari
0