Čak 81 zastupnik Europskog parlamenta traži ostavku šefa diplomacije EU Josepa Borrella zbog kontroverznog službenog posjeta Moskvi kojeg svi svjetski mediji složno zovu „fijaskom”.
Unatoč tome što su pismo u kojem se poziva odlazak visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku u velikoj mjeri potpisali zastupnici iz redova europskih pučana, osobito onih koji dolaze iz istočnih članica Unije (podsjetimo, Borrell pripada S&D-u), njihovim se apelima pridružilo i nekoliko konzervativaca i liberala.
- Hvala svim zastupnicima koji su potpisali pismo i nadaju se znatnoj promjeni u politici EU prema autoritarnoj Rusiji – zahvalio je putem društvenih mreža estonski zastupnik Riho Terras (EPP), organizator inicijative.
- Umjesto da snažno osudi uhićenje Alekseja Navaljnog i posjeti ga u zatvoru, Borrell je pogrešno izjavio da EU trenutno ne razmatra uvođenje sankcija. Ta je izjava bila netočna, jer je nekoliko zemalja članica s najviše razine pozvalo da se uvedu sankcije. - stoji u pismu.
A kako po tom pitanju „dišu” hrvatski europarlamentarci?
- Smatram da prvo Odbor za vanjsku politiku s visokim predstavnikom treba održati saslušanje, i odlučiti hoće li to pitanje doći na dnevni red plenarne sjednice – poručila je zastupnica Ruža Tomašić iz redova Europskih konzervativaca i reformista.
- Među značajnim dijelom zastupnika u Europskom parlamentu postoji kronična alergija prema Rusiji i svemu ruskome, samo zato što je rusko. U tom pogledu nastup g. Borrella smatraju sramotnim i ponižavajućim za EU. Rusija ima svojih problema s korupcijom i demokracijom, ali meni je jako zanimljivo što se energija učestalo troši na Rusiju, a malo na vlastite probleme u EU – kazao nam je nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić.
- Posjet povjerenika Borrella Moskvi bio je izuzetno loš. Izgubio je vjerodostojnost u očima EU zbog čega je zaslužio „žuti karton”! Ovisno o njegovom obrazloženju nama zastupnicima za dva dana, odlučit ću trebamo li mu dati i „crveni”, ali je u svakome slučaju na granici isključenja. EU treba jačati svoju vanjsku politiku, a ne narušavati je ovakvim propustima – izjavio je zastupnik Valter Flego koji pripada liberalnoj grupaciji Obnovimo Europu.
- Europska unija ne smije upadati u političke klopke koje nam smanjuju prostor za djelovanje, a odjeci i reakcije na prošlotjedni posjet g. Borrella Rusiji potvrđuju ono što zagovaram već dulje vrijeme. Nužno je artikulirati zajedničku vanjsku politiku i sveobuhvatnu strategiju u odnosima EU prema Rusiji. Uz ciljane sankcije protiv Rusije kroz Globalni mehanizam sankcija za kršitelje ljudskih prava, neophodno je da zajednički obustavimo sve projekte koji potkopavaju vjerodostojnost Unije u cjelini – smatra zastupnik Tonino Picula, član spomenutog Odbora za vanjske poslove, a dodao je kako drži i da bi EU trebala hitno prevladati partikularne interese jer bi upravo oni Moskvi mogli poslužiti kao poluga za rastakanje snažne Europe.
Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove iz redova HDZ-a, tj. Europske pučke stranke, Željana Zovko, duboko žali zbog protjerivanja europskih diplomata iz Rusije jer taj čin smatra suprotnim s idejama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.
- Kada država diplomatima onemogući objektivno promatranje demokratskog prosvjeda, to nameće pitanja o funkcioniranju te države, kao i o poštivanju vladavine prava, demokracije i ljudskih prava – navela je Zovko, dodavši kako se „hitno treba spriječiti daljnje pogoršavanje tako da se pokaže spremnost za ponovni dijalog”.
- Pustimo diplomaciji da radi svoj posao jer dobro znamo što se događa nakon što diplomacija utihne – zaključila je.
Koji su točno daljnji koraci?
S obzirom na to da se još uvijek u povijesti EU nikada nije dogodila smjena visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku, stručnjaci za presedane i pravni okvir Unije još uvijek nisu usuglasili na koji bi se način Borrell mogao proceduralno smijeniti. Naime, iako pripada Vijeću povjerenika, koje je dobilo povjerenje Europskog parlamenta u studenom 2019. godine, pozicija šefa diplomacije EU jedna je od ključnih kadrovskih križaljki koje se dogovaraju na razini Europskog vijeća.
U teoriji, zastupnici u Europskom parlamentu mogu Komisiji dati do znanja kako je povjerenik izgubio njihovo povjerenje, i time izvršiti pritisak na predsjednicu von der Leyen da sama smijeni svoga suradnika. Također, kao što je dokazao i slučaj nedavno smijenjenog irskog povjerenika za trgovinu Phila Hogana, medijskim pritiskom može se izvršiti pritisak na dužnosnika da samoinicijativno podnese ostavku.
No, za razliku od slučaja Hogana, čiju je ostavku von der Leyen spremno prihvatila „zahvalivši mu se na suradnji”, šefica Komisije još uvijek čvrsto stoji uz svog visokog predstavnika Borrella, zbog čega je smjena, barem s njezine strane, svakim danom sve neizglednija.
Da bismo shvatili zašto Njemica, pučanka, toliko čvrsto stoji uz svog španjolskog kolegu iz kvote europskih socijaldemokrata, moramo u obzir uzeti kompleksnost „podijele plijena” nakon izbora za Europski parlament u svibnju 2019. godine. Naime, formirajući vladajuću većinu (koja se tada formirala ne od dvije, već od tri političke grupacije), svakoj se grupi mora „baciti kost” i udijeliti barem neku od pet ključnih kadrovskih fotelja. Pučani su, tada, dobili Komisiju i Banku, socijaldemokrati su dobili Parlament i visokog povjerenika, dok su liberali dobili Europsko vijeće. Istovremeno, računa se moralo voditi i o državama članicama iz kojih dolaze kandidati. Njemačka je kao motor EU tada dobila Komisiju, dok je Francuskoj pripala Banka. Italija je dobila Parlament, Belgija Europsko vijeće, a Španjolska diplomaciju.
Smijeniti Josepa Borrella, de facto, značilo bi razmontirati cijeli kadrovski paket koji se dogovarao na maratonskom summitu Europskog vijeća u srpnju 2019. godine, ali i rušenje Komisije Ursule von der Leyen u trenutku kada prva žena na čelu te institucije radi sve što je u njezinoj moći kako bi sanirala štetu koju je uzrokovao skandal oko cjepiva AstraZenece. Ukratko, realnije je očekivati kako će se pučani, socijalisti i liberali sjesti iza zatvorenih vrata, Borrellu „dati po prstima” i zajednički dogovoriti strategiju sanacije komunikacijske štete koju su Komisiji izazvala posljednja dva tjedna.
Jer, to je prije svega politika.