Važne brojke

Smjer za prihvaćanje eura ostaje nepromijenjen iako će deficit biti iznad 3,8%

Stopa inflacije od 2,3 posto, koliko se očekuje ove godine, nije podatak zbog kojeg bismo trebali biti zabrinuti, tvrdi guverner Vujčić
Guvener Boris Vujčić i Zdravko Marić, ministar financija
 
 Goran Mehkek/Cropix

Bruto međunarodne pričuve krajem rujna ove godine iznosile su 24,4 milijarde eura, što je njihova dosad najviša razina, a to je i za 300 milijuna eura ili 1,3 posto više nego u kolovozu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Povećanje međunarodnih pričuva uglavnom je rezultat povećanja deviznog depozita države kod HNB-a zbog priljeva sredstava iz predujma Europske komisije na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u visini od 818,4 milijuna eura, dok je u smjeru smanjenja pričuva djelovala niža razina ugovorenih repo poslova, pojašnjavaju iz HNB-a.

Od početka godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 5,4 milijardi eura ili 28,6 posto.

Svi pokazatelji adekvatnosti bruto međunarodnih pričuva Hrvatske (odnos pričuva prema uvozu robe i usluga), prema kratkoročnom dugom (prema preostalom dospijeću) te monetarnim agregatima tako i nadalje upućuju na zaključak da su one dostatne za nesmetano vođenje monetarne politike središnje banke. Neto raspoložive pričuve u rujnu su ostale na gotovo jednakoj razini kao i u kolovozu, na 19,5 milijardi eura, podaci su HNB-a.

Proračunski deficit za ovu godinu bit će viši od projiciranih 3,8 posto, najavio je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na konferenciji “Izazov promjene” koja se održava u Rovinju, no nije želio precizirati koliko viši.

Vlada je proračun za ovu godinu prvotno planirala deficit konsolidirane opće države od 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, a rebalansom proračuna u lipnju projekcija tog deficita podignuta je na 15,3 milijarde kuna odnosno na 3,8 posto BDP-a. Marić je u četvrtak izjavio da je fiskalna politika u ovu krizu ušla kudikamo spremnija da može reagirati odmah i adekvatno. Najavio je da će idući tjedan na Vladi biti rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za iduću godinu pri čemu su, kaže, prihodi zadovoljavajući, no, kako je rekao "ključ je u rashodima, koji su povećani kroz trošak covida, rasta plaća, mjera, te povećanja s razine lokalnih jedinica".

Pandemijska godina imala je snažne reperkusije na gospodarstvo, no smatram kako bi početkom iduće godine trebali bi dosegnuti razinu predrecesijskog odnosno pretkriznog BDP-a. To je dobro", istaknuo je ministar Marić.

Što se BDP-a tiče, ministar Marić očekuje rast veći od sedam posto (dok je rebalansom proračuna projekcija rasta trenutno na 5,2 posto). Po pitanju deficita, Marić najavljuje da se proračun već iduće godine vraća unutar maastrichtskih kriterija, dakle ispod tri posto BDP-a, a već se kreće i putem smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Prema posljednjim podacima koje je objavio DZS, udjel javnog duga u BDP-u lani je skočio na 87,3 posto BDP-a, a ove se godine projicira njegovo smanjivanje na 86,6 posto.

"Držimo se 2023. godine kao realne godine ulaska u Europsku monetarnu uniju pod uvjetom da sve tri skupine kriterija ispunimo. Jako je puno tehničko-operativnog djela, strateški dio je manje-više određen, imamo još te makro kriterije koje moramo ispuniti, a imamo još jako puno posla. U sklopu Vijeća za euro želimo vrlo jasno komunicirati prema javnosti, jer jedan od integralnih dijelova je upravo komunikacija s građanima i zaštita potrošača", poručio je Marić.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je u Rovinju novinarima izjavio kako očekuje da će stopa inflacije ove godine biti 2,3 posto što, smatra on "nije stopa zbog koje bi trebali biti zabrinuti", a već iduće godine bi trebala usporiti rast kad se očekuje popuštanje pritiska na cijene energenata.

“Pandemija je dovela do toga da su se lanci opskrbe, koji su u svijetu funkcionirali kao dobro podmazani sat, jednostavno prekinuli i nije moguće vrlo brzo uspostaviti njihovo funkcioniranje na način kao prije pandemije. Zato moramo biti strpljivi, dok god to traje imat ćemo i rast cijena, jer robe ne dolaze onom brzinom kao prije krize", objasnio je Vujčić. Dodao je da stopa inflacije od 2,3 posto, koliko se očekuje ove godine, nije zapravo stopa zbog koje bi trebali biti zabrinuti.

"Sjećate se kada je stopa inflacije bila puno viša, a ova je stopa uostalom cilj središnjih banaka. Ono oko čega moramo biti zabrinuti je pitanje hoće li stopa inflacije nastaviti rasti i u budućnosti. Zapravo, inflacija bi trebala blago usporiti sljedeće godine, kad prvenstveno popusti pritisak na cijene energenata, jer su upravo cijene energenata doprinijele s polovicom rasta inflacije ove godine, ponajprije nafta i plin", ustvrdio je guverner Vujčić.

Pandemijska potrošnja znatno je povećala potrebu za zaduživanjem u EU i eurozoni u 2020. godini i javni je dug iskazan udjelom u BDP-u premašio propisanu razinu, a Hrvatska je bila blago ispod prosjeka EU-a, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošle godine iznosio 90,1 posto, pokazali su najnoviji izračuni Eurostata, koji je time snizio travanjsku procjenu za 0,6 postotnih bodova.

U 2019. iznosio je prema najnovijim procjenama europskog statističkog ureda 77,2 posto, što znači da je bio niži za 0,4 postotna boda no što su bili izračunali u travnju. U europodručju javni se dug u pandemijskoj godini približio vrijednosti BDP-a i iznosio je 97,3 posto, što je ipak za 0,7 postotnih bodova manje no što su statističari izračunali proljetos.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 330,2 milijarde kuna, a iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 87,3 posto. Travanjsko izvješće pokazivalo je dug od 329,7 milijardi kuna, što je odgovaralo 88,7 posto BDP-a.

Najbliža je Hrvatskoj po javnom dugu iskazanom udjelom u BDP-u u prošloj godini bila Austrija, gdje je iznosio 83,2 posto, a blizu su i Mađarska i Slovenija s dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 80,1 odnosno 79,8 posto. Najnižu je pak razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila Estonija, od 19,0 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg sa 24,7 odnosno 24,8 posto.

Blizu su i Češka i Švedska gdje je iznosio 37,7 odnosno 39,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Gotovo sve zemlje EU-a prekoračile su u 2020. godini dopuštenu razinu proračunskog manjka kako bi ublažile posljedice pandemije, a u Hrvatskoj je manjak iskazan udjelom u BDP-u bio blizu prosjeka eurozone, pokazalo je izvješće Eurostata.

Hrvatska ima manjak u proračunu konsolidirane opće države, iskazanom udjelom u BDP-u, od 7,4 posto u 2020. godini, u iznosu 27,85 milijardi kuna.

U 2019. godini Hrvatska je bilježila višak u proračunu konsolidirane opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,3 posto, odnosno 1,2 milijarde kuna. U istoj skupini našle su se i Litva i Poljska, s manjkom od 7,2 i 7,1 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i najznačajnijem trgovinskom partneru Hrvatske, proračunski manjak dosegnuo je 4,3 posto BDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. listopad 2021 23:59