Usijani zaljev

Teheran ponovno provocira Zapad testiranjem svojih raketa srednjeg dometa

Berlin, Pariz i London upozorili su Teheran da ne započinje rad na gorivu jer je to u izravnoj suprotnosti s nuklearnim sporazumom
Vođa revolucionarne garde Hossein Salami (desno) gleda testiranje raketa
 -

Iranske oružane snage testirale su u subotu rakete srednjeg dometa tijekom velikih pomorskih vojnih vježbi u Perzijskom zaljevu. Testiranje raketa dometa 1800 kilometara bilo je uspješno, izvijestila je novinska agencija Tasnim, a prenosi Hina.
Krstareće rakete i dronovi također su testirani tijekom vježbi koje su provele mornarica i Revolucionarna garda. Predstavljen je i novi nosač helikoptera te novi raketni brod koji će pružiti veću sigurnost u Zaljevu što se tiče potencijalnih vojnih prijetnji Sjedinjenih Država, navode iranski izvori.
Početkom prošle godine SAD je likvidirao Kasema Sulejmanija, lidera posebnih jedinica Iranske revolucionarne garde. Iz Teherana su krajem prošle godine stizale informacije da će doći do odmazde. Nije došlo. Jer iranski su lideri svjesni da bi tako zatvorili vrata bilo kakvim pregovorima s novom administracijom Joea Bidena. Čak su u više navrata upozoravali da Trump provocira kako bi izazvao kinetički vojni sukob. Što i nije bilo jako daleko od istine ako se uzme u obzir da su u regiju poslani bombarderi B-52, pa je zadržan nosač zrakoplova Nimitz. SAD je u petak uveo sankcije tvrtkama u Iranu, Kini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAR) zbog poslovanja s brodskim linijama Islamske Republike Iran i trima iranskim entitetima. A državni tajnik Mike Pompeo rekao je u utorak, ne iznoseći čvrste dokaze, da je teroristička skupina al-Qa'ida uspostavila novu bazu u Iranu i da Sjedinjene Države imaju manje opcija za borbu protiv te organizacije sada kada se "ukopala" u toj zemlji. Nije tajna da su Iran i skupina iza koje je godinama stajao Osama bin Laden imale usmeni dogovor o uzajamnom nenapadanju, ali je isto tako poznato da je Teheran bio od velike pomoći SAD-u kad je razbijao talibane i al-Qa'idu u Afganistanu 2001. godine. Ali, između njih stoji golemi jaz religijske podjele jer su Iranci šijiti, a al-Qa'ida je sunitska. "Budi čovjek, nemoj biti šijit", jedna je od izreka koja pokazuje razinu nepovjerenja.
Iranski šef diplomacije Muhamed Džavad Zarif rekao je da Trump i Pompeo žele nastaviti "ratno huškanje" protiv Irana u svojim preostalim danima na dužnosti. "Planetu će biti bolje bez njih", napisao je Zarif na Twitteru.

Uranij za reaktor

U subotu su pak tri europske sile upozorile Iran da ne započinje rad na gorivu na bazi metala urana za istraživački reaktor, rekavši da je to u suprotnosti s nuklearnim sporazumom iz 2015. i da ima ozbiljne vojne implikacije. "Snažno potičemo Iran da prekine ovu aktivnost i vrati se u potpunosti svojim obvezama iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA, kako glasi puno ime sporazuma o iranskom nuklearnom naoružanju) bez odgađanja ako ozbiljno želi očuvati ovaj sporazum", objavile su Francuska, Velika Britanija i Njemačka u zajedničkoj izjavi. Ove su tri zemlje s Rusijom i Kinom i dalje članice sporazuma i nastoje ga očuvati na životu dok Bidenova administracija ne dođe na vlast.

Izbori u Iranu

Trump ne samo da se 2018. jednostrano povukao iz nuklearnog sporazuma koji su velike sile sklopile s Teheranom 2015. nego je i vratio sankcije Iranu koje su bile ukinute, a zatim još nametnuo nove sankcije u sklopu politika "maksimalnog pritiska". Posljedice po iransku privredu bile su pogubne, došlo je do snažnog pada valute, rijala, ali je procjena Washingtona bila u potpunosti pogrešna. Iran je od rata s Irakom (1980. godine), pod nekom vrstom sankcija ili pritisaka i stanovništvo je već otvrdnulo. Preciznije, svaki vanjski pritisak vlastima otvara prostor da javnost mobiliziraju u očuvanju nacionalnih interesa, pa se tako gubi želja za ozbiljnim prosvjedima i dovođenjem u pitanje odluka vlasti. Nakon što je počelo otvaranje Irana 2016. godine, unutar zemlje uslijedile su turbulencije koje su imale potencijal rušenja teokratskog režima. Trump je to zaustavio. Biden će biti u delikatnoj situaciji s obzirom na to da se ove godine u Iranu održavaju predsjdnički izbori, pa je pitanje je li mudro ići u pregovore prije nego što se vidi tko će pobijediti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. veljača 2021 00:18