Svijet oko nas

Vanjska politika izravno utječe na život stanovništva, a ekonomija je koleblijva

Što nam to novo donosi umjetna inteligencija kad je riječ o poljoprivredi, je li meso i laboratorija košer i halal


Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković

 Tom Dubravec/Cropix

ODGOVORNOST ZA NEINFORMIRANOST

Je li javnost stvarno tako nezainteresirana za vanjsku politiku ili se to vladi samo čini

“Kad bi Hrvatska imala vanjsku politiku, u Zagrebu bi budno i pomno pratili sva spomenuta ratišta, pa i potencijalna, podastirali analize za strateške brifinge na Zrinjevcu i na posvađanim brijezima. Ali hrvatske vanjske politike (dvije tri, kolegi jalno konkurentne) jedva stižu do Hercegovine i do umiljavanja Madžarskoj, uz jalovo gunđanje na ‘nerazumijevanja’ u Bruxellesu.” Tako je prije tjedan dana u kolumni pisao naš dopisnik iz Rima, Inoslav Bešker. Ne slažem se u potpunosti s tezom, ali se iz nje mogu izvući interesantni zaključci. Prije tjedan dana je Europska komisija objavila da bi nuklearna energija i plin mogli biti dio ‘zelene tranzicije’. Što je u članicama izazvalo niz reakcija vlada, Austrija je najavila da će tužiti Komisiju. Hrvatska vlada je to mirno odšutjela. Kao da tako važna tema, pitanje energetske tranzicije u doba globalne energetske krize, nije interesantna javnosti. Ni oporba nije bolja, još slavi, pa nisu zamijetili vijest.

Zašto je to važno?

Često se predstavnici administracije žale da medije ne interesiraju važne teme. Što je dijelom točno pa zato predsjednik Zoran Milanović svojim, kako su detektirali kolegice i kolege novinari, ‘lupetanjima’, dobiva neslućen medijski prostor. U kojem se zagubi jedna od rijetkih kvalitetnih reakcija ministra obrane Marija Banožića da bi “bilo najbolje da oni koji tvrde da otežemo, kažu koji je njihov interes da nas požuruju” pri kupnji oklopnih vozila Bradley. U jeku te rasprave vlada nije našla za shodno niti rječju komentirati ruski prijedlog novog uređenja sigurnosnih odnosa s NATO-m. Jer, mi smo članica koja je u petak sudjelovala na pripremnog sastanku, a bit će i na prvom s ruskom stranom 12. ovog mjeseca. Iako je to plan na kojem je Zagreb ostvario važan politički uspjeh jer premijer može ići u Kijev i potpisati Deklaraciju o europskoj perspektivi te zemlje bez negativne reakcije iz Kremlja (u Zagrebu je prije toga bio Dmitrij Patrušev, sin Nikolaja, obavještajca, jednog od ljudi koji uživaju puno povjerenje Vladimira Putina). A za koji će dan u Moskvu ministar vanjskih poslova.

Što je šira slika?

Ne znamo ni što vlada misli o uvođenju globalne korporativne porezne stope, novom strateškom konceptu NATO-a u nastajanju, strateškom kompasu EU također u nastajanju, pitanju najniže plaće na razini EU, reformi Pakta o stabilnosti i rastu, ukidanju konsenzualnosti u donošenju vanjskopolitičkih i sigurnosnih odluka u EU, suverenosti EU, federalnoj EU za koju se kani zalagati nova njemačka vlada … Dio ovih pitanja izravno se odnosi na budući kvalitet života hrvatskog stanovništva i ulaze u skupinu onih kojima se može pobjeđivati na izborima - dobro, uz opoziciju koja bi to bila u stanju artikulirati.

“Nijedna vanjska politika - ma koliko bila genijalna - nema šanse za uspjeh ako se rađa u glavama nekolicine, a nitko ju ne nosi u srcu.” Tako, ispravno, definira Henry Kissinger. Možda to pročitaju u vladi, ministarstvu, na Pantovčaku. I shvate.

image

Euro je pod izuetno jakim inflatornim pritiskom

Patrick Pleul

PARIZ

Niz optimističnih najava na početku godine, ali bauk inflacije ostaje

Francusko gospodarstvo nadmašilo je vladine procjene u 2021. godini i poraslo znatno snažnije od očekivanih 6,25 posto, izjavio je u utorak ministar financija Bruno Le Maire. “Možda će u siječnju biti poteškoća, ali ne postoji nikakav rizik da bi omikron mogao paralizirati gospodarstvo”, dodao je. Što je bio dobar znak za početak godine posebno kad se doda da je u Francuskoj došlo do stabiliziranja inflacije na 3,4% što je posljedica slabljenja pritiska cijena energenata. Bloomberg najavljuje da bi prosinac mogao biti mjesec u kojem je inflacija ostvarila vrhunac pa bi se tijekom ove godine mogla vratiti u okvire koje žele središnje banke. Što je potvrdio François Villeroy de Galhau, član Upravnog odbora Europske središnje banke (ECB), navodeći da je ‘porast inflacije u eurozoni, koji je iznenadio kreatore politike posljednjih mjeseci, blizu je vrhunca’. The Wall Street Journal navodi da se naziru i znakovi popuštanja zagušenja opskrbnih lanaca. Sve dobre vijesti.

Zašto je to važno?

Opreza, ipak, nikad dosta. “Suočeni smo s novim valom ekonomske neizvjesnosti s obzirom na širenje omikrona u Europi. Ne može se isključiti mogućnost opetovanih poremećaja u opskrbnim lancima zbog covida 19, a time ni opetovano privremeno jačanje inflacije", zaključio je viši ekonomist Markita Joe Hayes. Američka emisijska banka Fed u srijedu je objavila zapisnik sjednice iz prosinca u kojem se navodi da bi rast inflacije i napregnuto tržišta rada mogli dovesti do podizanja kratkoročnih kamatnih stopa ‘prije i brže nego što se prije predviđalo’. Financijska tržišta smatraju da bi to moglo biti već u ožujku pa su dionice pretrpjele udarac uz rast suverenih obveznica.

ECB je istodobno najavio da ne treba dvojiti u djelovanje ako inflacija ojača, ali, kako je rekao Martins Kazaks iz Upravnog odbora, ‘ključna je riječ fleksibilnost’.

Što je šira slika?

“Kao što bi bilo pogrešno da su središnji bankari 2021. godine pretjerano reagirali na privremene čimbenike koji pospješuju glavnu stopu inflacije, tako ih ni u 2022. godini ne bi trebali zavarati kratkoročni trendovi koji je usporavaju”, piše The Financial Times u komentaru uredništva. Neupitno je da će i ova godina biti doba novog niza neizvjesnosti, ali jednako se tako može zaključiti da su monetarne i fiskalne politike iskorištene u borbi protiv javnozdravstvene krize uspješne. Što uporno odbijaju prihvatiti negativisti. Dodatna dobra ekonomska vijest stiže iz znanstvenih krugova koji navode da će svijet, jednostavno, naučiti živjeti s covidom-19. Iz njihovih usta u Božje uši.

image

Traktor, eto, sam ore

MOLINE

Novi svijet je već tu, samo da se ne pretvori u vrli novi svijet

Nema tome tako dugo da sam citirao američkog obavještajnog dužnosnika koji je tvrdio da financijski kriminal, koji uključuje kriptovalute, nema velik udio u ukupnoj svoti. U četvrtak je Chainalysis, tvrtka koja analizira blockchain (ulančani blokovi), sustav koji predstavlja temelj za kriptovalute, objavio da je kriminal u toj sferi dosegao prošle godine razinu od 14 milijardi dolara. I dalje malo u ukupnoj svoti financijskog kriminala, ali kad se pogleda trend - rast od 79% u odnosu na 2020. godinu - nedvojben je ubrzani rast ovog segmenta kriminala. U čijem obuzdavanju vlade, kao i u većini digitalnih dimenzija, ozbiljno zaostaju.

Zašto je to važno?

Digitalne i kriptovalute dio su procesa informatizacije ubrzanog javnozdravstvenom krizom. Koja je naglasila važnost radnih mjesta na ‘prvoj liniji’ gdje je došlo do manjka zaposlenih, što je dovelo do rasta automatizacije. John Deere, američki proizvođač traktora, objavio je u utorak kako u komercijalnu prodaju ove godine pušta tehnologiju koja omogućava da traktor sam obavlja sve poslove na polju. Što je jednostavnije od bezposadnog automobila jer nema prijetnje ostalih sudionika u prometu. Traktoristi, pozor!

Što je šira slika?

Meso proizvedeno u laboratoriju nije novost, na putu je prema komercijalnoj uporabi. Što je proizvođače dovelo pred novi problem: je li to meso halal i košer, vjerom dopušteno za muslimane i židove. Kako prenosi Bloomberg Businessweek, to je postalo neočekivano velik problem jer rabini i dalje vijećaju, a među muslimanima i dalje nema neke jedinstvene odluke. A jedan od religijskih vođa u Indoneziji, najvećoj muslimanskoj zemlji na svijetu, rekao je da to meso nije halal jer se radi od ‘lešine’. K tomu, islam ne poznaje jedinstveni autoritet kao katoličanstvo pa bi se moglo dogoditi da negdje meso iz laboratorija može, negdje ne, nije isključeno razbijanje prozora restorana gdje se nudi i tako dalje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. siječanj 2022 13:08