Veliki intervju Dubravke Šuice:''Unija je potrebna više nego ikada jer se nijedna država članica ne može sama nositi s krizom zbog koronavirusa''
''Demografske promjene s kojima se Europa već suočava znatno utječu na širenje virusa te eksponencijalno potenciraju njegove posljedice. Činjenica je primjerice da Europa stari (...), a kriza u Italiji djelomično je prouzrokovana i time'', objašnjava Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demografiju i demokraciju u intervju za Euractiv.hr.
''Izvanredne mjere ne mogu i ne smiju naštetiti našim temeljnim načelima i demokratskim vrijednostima propisanim u Ugovorima''. Na slici: povjerenica EU Dubravka Šuica Genevieve ENGEL / EP-096505A
1. Kako komentirate stav da neke države članice ne pokazuju dovoljno solidarnosti i suradnje u EU tijekom trajanja krize izazvane koronavirusom? (primjerice većinom Italija i Španjolska su kritizirale države sjevera)
Uvijek može i mora bolje ali isto tako smatram da je u ovom trenutku europska solidarnost na najvišoj razini. Ako pogledamo što se trenutno događa na terenu, vidjet ćemo da Njemačka u svojim bolnicama liječi pacijente iz Francuske i Italije kako bi pomogla rasteretiti tamošnje zdravstvene sustave, vidjet ćemo doktore iz Poljske kako odlaze u Italiju pomoći kolegama, a možemo primijetiti i kako Austrija, Francuska, Češka i Njemačka isporučuju zaštitnu opremu Italiji ili Španjolskoj. Kad smo već u domeni solidarnosti ne smijemo zaboraviti koordinirane napore svih zemalja članica u repatrijaciji državljana Europske Unije koji su nakon zatvaranja granica izvan EU-a. Do sada je u matične zemlje vraćeno preko 10 tisuća građana, svaka država članica je stavila na raspolaganje svoje resurse, uključujući i konzularna predstavništva koja pružaju usluge svim EU državljanima. Do sada je kroz Mehanizam civilne zaštite organizirano 47 letova iz svih krajeva svijeta u kojima su se, bez obzira na zemlju koja organizira transport, nalazili državljani svih EU zemalja. U sklopu Mehanizma civilne zaštite, Komisija je organizirala i program rescEU, odnosno objedinjenu javnu nabavu zaštitne i medicinske opreme za 26 država članica - među kojima je i Hrvatska. Komisija pokriva 100% vrijednosti nabavke a oprema će se putem Koordinacijskog centra raspoređivati tamo gdje je najpotrebnija. Ne skrivam moje nezadovoljstvo time da su u samom početku krize neke države članice reagirale unilateralno ali upravo zahvaljujući pravovremenoj reakciji Europske komisije protok roba i usluga je u jako kratkom roku normaliziran. Što se tiče Hrvatske, naša Vlada je pravovremeno reagirala i osigurala protok ljudi i roba sa susjednim zemljama. Mora nam svima biti jasno da niti jedna država članica nema dovoljno resursa da bi se suočila sama s pandemijom koronovirusa. Zaštita jedinstvenog tržišta je ključni faktor u osiguravanju uspjeha u borbi protiv virusa i posljedične krize. A kad je Hrvatska u pitanju, Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem uz podršku Hrvatskog sabora je pravodobno reagirala i s prvim i drugim paketom mjera, a što je naišlo na sveukupno odobravanje građana.
2. Je li paket za spas gospodarstva od 37 milijardi eura koji je donijela Europska unija dovoljan? Kako od njega može beneficirati Hrvatska?
Paket za spas gospodarstva od 37 milijardi eura, od kojih je Hrvatskoj već određeno 1,158 milijardi, je samo dio naših ekonomskih aktivnosti u sklopu borbe protiv koronavirusa i njegovih posljedica, a očekujemo od novog MFF-a da bude redefiniran kao Marshal Plan ovoga vremena!
Upravo smo predstavili nove mjere putem programa SURE (State-supported short-time work) u iznosu od 100 milijardi eura kako bi se ako je ikako moguće sačuvalo svako radno mjesto, kako bi se pomoglo tvrtkama da ne otpuštaju djelatnike te kako bi radnici zadržali primanja. Ovaj novi instrument za privremeno ublažavanje rizika od nezaposlenosti (Support to mitigate Unemployment risks) dizajniran je kao rad sa skraćenim radnim vremenom kako bi se zaštitila radna mjesta ali i vještine i znanja. Mjera se sastoji od financijske pomoći u obliku zajmova odobrenih po povoljnim uvjetima državama članicama. Konkretno, ovi će zajmovi pomoći u pokrivanju troškova izravno povezanima sa stvaranjem ili produženjem nacionalnih potpora tvrtkama ili samozaposlenima koji su zbog smanjenja obujma posla morali smanjivati broj radnih sati. Kako bi se izbjegao val otkaza države će moći subvencionirati dio radnih sati krizom pogođenih tvrtki.
Komisija je mobilizirala dodatne 3 milijarde eura u sklopu izravne podrške zdravstvenim sustavima na razini EU-a. Taj je iznos podijeljen u dva dijela. 2,7 milijardi eura bit će alocirano kao Emergency Support Instrument (Instrument za hitnu pomoć) putem kojeg će se financirati uvoz, transport i distribucija zaštitne opreme, prijevoz bolesnika u prekogranične bolnice te poticanje razvoja lijekova i testiranja. Dok će se preostalih 300 milijuna nadodati na već odobrenih 80 milijuna eura u rescEU hitni fond za objedinjenu javnu nabavu medicinske i zaštitne opreme.
Zemlje najteže pogođene koronavirusom mogu se osloniti na dodatnih 800 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a. Ovaj je fond već pomagao državama članicama da se oporave od poplava i drugih prirodnih katastrofa, a sada se može koristiti i za zdravstvene krize poput ove pandemije ali i za potresom pogođeni Zagreb.
Europska investicijska banka, dijelom koristeći vlastiti kapital, a dijelom potpomognuta proračunom EU, sprema paket od 20 milijardi eura zajmova za pomoć pri generiranju likvidnosti za male i srednje tvrtke. Uz to Komisija će Europskom investicijskom fondu (EIF) staviti na raspolaganje milijardu eura jamstva EU-a, tako da može osigurati likvidnost malim i srednjim poduzećima, mobilizirajući ukupno 8 milijardi eura za pomoć najmanje 100.000 tvrtki. Europska središnja banka (ECB) također je najavila izvanredni program otkupa obveznica u iznosu od 750 milijardi eura.
I to nije sve. Komisija sa iznosom od 48,5 milijuna eura financira 18 istraživačkih projekata u domeni razvoja cjepiva i brže dijagnoze koronavirusa, te je ponudila do 80 milijuna eura financijske potpore tvrtki CureVac za ubrzavanje razvoja i proizvodnje cjepiva protiv koronavirusa.
Kako i sami možete vidjeti, Europska unija mobilizira sve raspoložive resurse.