Vlada u Londonu: Nećemo se usklađivati s EU, preuzimati pravila. Pregovore sa SAD-om počinjemo prije nego s Bruxellesom.

“Neće biti usklađivanja, neće biti preuzimanja pravila, nećemo biti dio jedinstvenog tržišta i nećemo biti u carinskoj uniji - i sve ćemo to obaviti do kraja godine”. Ovo je dosad najjasnija poruka Ujedinjene Kraljevine Bruxellesu o tome kako vide pregovore o budućim trgovinskim odnosima.
Premijer Boris Johnson želi presjeći sve veze s EU
 Ben STANSALL / AFP

Poslao ju je Sajid Javid, ministar financija, jedan od ključnih ljudi vlade premijera Borisa Johnsona. Poznato je da se Johnson baš i ne razumije u financiju i ekonomiju. Diplomirao je latinski i grčki.

Javid je navedeno rekao u razgovoru za Financial Times, a londonski Telegraph je donio komplementarnu vijest i tako se pomaljaju orisi britanske pregovaračke pozicije nakon izlaska iz članstva u EU, najkasnije 31. siječnja. Telegraph podsjeća da Johnson u veljači ide u posjet SAD-u te da će tom prigodom održati govor pred oba doma Kongresa. U tom bi govoru trebao najaviti početak pregovora o trgovinskom sporazumu između dviju zemalja što znači da bi pregovori počeli prije nego s EU.

Kako prenose izvori Telegrapha, a te novine ne samo da su bliske konzervativcima nego je Johnson u njima radio, vlada na taj način želi poručiti da se kane zezati nego da im je na pameti ozbiljan posao. I poručiti Bruxellesu da će pregovarati drukčije nego bivša premijerka Theresa May: po svojim, a ne EU pravilima. Navodno su osnovni materijali za pregovore sa SAD-om već pripremljeni. Objava početka pregovora išla bi u prilog i Donaldu Trumpu jer bi došla prije nego što počne kampanju za predsjedničke izbore pa bi mogao javnosti pokazati da donosi veliki trgovinski sporazum nakon što je “prisilio” Kinu na potpisivanje prve faze poslovnog dogovora.

EU, sustavna kakva jest, najavila je da će 25. veljače biti dovršen pregovarački mandat u kojem će aktivno sudjelovati i Hrvatska kao predsjedavajuća. Što znači da bi pregovori mogli početi tek u ožujku. EU će inzistirati na očuvanju niza postojećih pravila kao što nula carina i kvota, ali i postojeći odnos prema državnoj pomoći i fokusiranje na očuvanje okoliša u skladu s proklamiranom politikom Europskog zelenog plana. Kao jedan od manjih, ali vrlo ozbiljnih problema ističe se pitanje pristupa europskih ribara vodama oko Otoka. Za Francusku je to jedno od ključnih pitanja, dok London tvrdi kako će ribolov biti odobren samo britanskim ribarima. A tu je i izuzetno važno pitanja uređenja odnosa u domeni financijske industrije. Kraljevina će inzistirati na očuvanju svih izuzeća koje London uživa i vjerojatno njihovo širenje dok će Bruxelles tražiti usklađivanje.

Javid je za FT potvrdio navode Telegrapha. On govori o državnoj pomoći “zapostavljenim” dijelovima Kraljevine koji su prvi put u prosincu glasali za njih, a dosad bili laburistički “crveni zid”. I najavljuje razvoj “humanog kapitalizma” (što budi negativne konotacije sa “socijalizomom s ljudskim licem”): državna pomoć, ne inzistirati na spektakulranom povratu ulaganja, jačanje vještina i cijeloživotnog učenja posebno u “zapostavljenim” regijma gdje je došlo od promjene industrijske paradigme, veća produktivnost.

Proračun koji će biti predstavljen 11. ožujka će se stoga fokusirati na “ljude i lokacije”.

Koliko se iz Javidovog intervjua dade iščitati, Johnsonova se vlada ne kani pretjerano obazirati na zabrinutost velikih industrija koje i dalje pozivaju na razum i očuvanje što čvršćih trgovinskih veza s EU. “Neke će industrije od novog odnosa imati koristi, neke ne. Tvrtke su znale što će se dogoditi još 2016. godine. Imale su vremena pripremiti se”, rekao je Javid. Koji je uvjeren u globalni uspjeh Ujedinjene Kraljevine nakon izlaska iz EU i tvrdi da će “humani kapitalizam” doniti rast od 2,7 posto. Mark Carney, uravnoteženi i nepolitizirani guverner Bank of England, tvrdi da bi maksimalni rast mogao biti 1,5 posto.

London je, čini se, odlučan provesti Johnsonovu najavu da nema produljenja roka za pregovore s EU (31. prosinca). Što otvoreno predlažu u Bruxellesu. Njemačka kancelarka Angela Merkel, veliki zagovornik što bližih odnosa s Londonom, odgovorila je: “Što će se više Britanija okrenuti samostalnom putu, to ćemo je više smatrati izravnim konkurentom”.

Odobrena proslava “Dana Brexita”

Nigel Farage, najglasniji zagovornik izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU, za Euractiv.hr je u utorak u Strasbourgu rekao kako će Brexit dočekati slaveći na trgu ispred parlamenta. Moći će. "Organizacija Leave Means Leave (odlazak znači odlazak) dobila je zeleno svjetlo da održi događanje na Trgu parlamenta 31. siječnja. Odlične vijesti", napisao je Farage na svom Twitter profilu u petak. Glavni je problem Big Ben. Zagovornici Brexita bi htjeli da njegova zvona poprate slavlje, ali on se renovira. Da bi se radovi zaustavili i Big Ben se, oglasio potrebno je oko 500 tisuća funti. Zasad je prikupljeno samo 150 tisuća funti.

Gibraltar bi se mogao pridružiti schengenskome prostoru da bi se zajamčila sloboda kretanja na njegovoj granici sa Španjolskom nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo napusti Europsku uniju, kazao je u intervjuu AFP-u šef vlade ovoga britanskog prekomorskog teritorija.

Za ovu malenu enklavu od 6,2 km2 na južnome dijelu Iberskog poluotoka od presudnog je značaja protok prometa na njegovu jedinome graničnom prijelazu sa Španjolskom.

Prijedlog gibraltarskog šefa kolonijalne vlade Fabiana Picarda uslijedio je manje od dva tjedna prije brexita. 1. veljače otvara se jedanaestomjesečni prijelazni period tijekom kojega će London i EU morati pregovarati o budućnosti svojih odnosa.

"I prije brexita smo razgovarali o mogućnosti da Gibraltar uđe u schengenski prostor", područje koje obuhvaća 26 zemalja, od kojih četiri nisu dio EU-a, a među kojima se može putovati i bez putovnica, rekao je Picardo.

Ujedinjeno Kraljevstvo nikada se nije željelo pridružiti schengenskom prostoru, no ako u njega uđe Gibraltar, "to će biti pozitivno", smatra Picardo.

"Ima li smisla za Europsku uniju da 2,5 četvornih kilometara na krajnjem jugu poluotoka ne bude pristupačno europskim građanima? Mislim da ne", kazao je.

Mogućnost što jednostavnijeg prijelaza granice u interesu je enklave s oko 30 000 stanovnika, kao i Španjolaca koji su ondje zaposleni. Gotovo 14.000 radnika, od kojih veliku većinu čine Španjolci, ali i državljani svih nacionalnosti stalno nastanjenih u Španjolskoj, svakodnevno prelazi granicu jer rade na Gibraltaru.

Među njima je i 2500 Britanaca koji žive u Španjolskoj zbog nižih cijena nekretnina. Oni gotovo svakodnevno prelaze granični prijelaz pješice ili automobilom.

"Pogledajte druge mikro države Europe. Njihovi državljani uživaju u slobodi kretanja u Schengenu, čak i ako nisu u potpunosti integrirani u sustav razmjene informacija. Sve ćemo to uzeti u obzir u pregovorima koji slijede", kazao je Picardo.

Liechtenstein je, primjerice mikro država i članica schengenskog prostora, a nije članica EU-a.

Otkako su Britanci 2016. glasali za izlazak iz EU-a, Španjolska je preoblikovala svoj prijedlog da se suverenitet nad Gibraltarom podijeli između Madrida i Londona. No državljani Gibraltara, koji su tu ideju referendumom odbacili u studenome 2002., i dalje imaju isto stajalište.

No Picardo je optimističan kada su posrijedi odnosi s novom lijevo orijentiranom koalicijskom vladom u Madridu. Kaže da je socijalistički premijer Pedro Sanchez izrazio želju "da se stvar pokuša sagledati izvan vječite svađe u pogledu suvereniteta kako bi se počelo raditi na poboljšanju ekonomske situacije u regiji".

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. listopad 2020 02:34