Posebna reportaža

Zaštita bioraznolikosti u Europskoj uniji; Krije li se odgovor u održivosti?

Dok je većina svijeta fokusirana na klimatske promjene, ključan aspekt zaštite okoliša ne dobiva pažnju koju zaslužuje
Mužjak smeđeg medvjeda koji je nedavno viđen u gradskoj zoni Rumunjske. (EPA-EFE/NANDOR VERES HUNGARY OUT)
 Nandor Veres

I dok je većina svijeta fokusirana na klimatske promjene i mjere koje je potrebno uvesti kako bi se protiv njih borilo, ključan aspekt zaštite okoliša, onaj koji se odnosi na aspekt bioraznolikosti, ne dobiva pažnju koju zaslužuje.

Sve više studija upozorava na činjenicu da u Europi, ali i u ostatku svijeta, dolazi do rapidnog narušavanja bioraznolikosti i ekosustava. Upravo zato, pronalaženje odgovora na izazove s kojima se priroda i bioraznolikost sve češće susreću, svakim danom postaje sve važnije za očuvanje našeg planeta.

Europska komisija u lipnju je usvojila novu strategiju za bioraznolikost, u sklopu koje je i akcijski plan za oporavak bioraznolikosti EU, najkasnije do 2030. godine. Zeleni plan još je jedan korak prema tom cilju, a njime se do 2050. planira stvoriti prvi klimatski neutralan kontinent, ali i prilagoditi gospodarstvo Unije smjernicama održive ekonomije.

Međutim, to neće biti dovoljno, ako istim putem ne krenu i ostale zemlje. Prema podacima Living Planet Indexa, brojne skupine životinja diljem svijeta, poput sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i reptila, bilježe zabrinjavajući pad od 68 posto, u odnosu na broj jediniki koje su bilježile 1970. godine. 

Ovaj Special Report, objavljen tijekom Europskog zelenog tjedna, prikazuje kako se s pitanjima održivosti i bioraznolikosti nose Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Poljska i Španjolska.


Kako je Kaliakra, najljepši rt Crnoga mora, postala primjer ekološke nepismenosti u Bugarskoj

19. listopada

Kaliakra, smješten na obali Crnoga mora, vjerojatno je najljepši rt u Bugarskoj. No, upravo je on postao primjer užurbanog načina na koji vlada u Sofiji pokušava uravnotežiti interese velikih tvrtki, lokalnih zajednica i ekologa.


Rumunjske šume, kao izvor biološke raznolikosti, postale su resurs za "drvnu mafiju"

20. listopada

Rumunjska ima najveću površinu prašuma u cijeloj EU. U njima živi velik broj životinjskih i biljnih vrsta, uključujući mesojede koji su davno nestali iz zapadne Europe. Ali, mnoge su prašume sada ugrožene ilegalnom sječom.


Obiteljski hotel Villa Dvor u Omišu prkosi svim izazovima održivog turizma u Hrvatskoj

21. listopada

Na samom ulazu u Omiš, tik do klanca kojim protječe rijeka Cetina prije nego li se slije u Jadransko more, na tvrdoj omiškoj stijeni smjestio se obiteljski hotel toploga srca. Vlasnika hotela "Villa Dvor", Petra Ćurlina, zatekli smo dok je izlazio iz svoga vrta.


Agroekologija je postala trnoviti put za koji se odlučuju tek rijetki poljski poljoprivrednici

22. listopada

Prema službenoj definiciji Međunarodnog foruma za agroekologiju, glavni zadatak te poljoprivredne branše je oporaviti hranu koju je uništila industrijska proizvodnja. Međutim, djeluje kao da u Poljskoj trenutno postoji suviše prepreka za uspjeh.


Španjolska regija počela koristiti pčelarstvo kao pokretač održivog gospodarstva

23. listopada

Sve više stanovnika gradova u Španjolskoj traži ekološke i održive alternative gradskom životu, kako bi se povezali s prirodom i pobjegli iz zagađenog urbanog okruženja i nezdravih gužvi. Posebice je to prisutno u vrijeme koronavirusa.


Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2020 17:11