Bez jednakosti

Žene u Europskoj uniji i dalje imaju manje plaće za isti posao od muškaraca

Od 2018. do 2020. godine napredak u rješavanju rodne ravnopravnosti nije ostvaren, stanje je još gore

Prosvjed protiv nasilja nad ženama u San Joseu, Kostarika

 Ezequiel Becerra

“Žene i dalje primaju manje plaće i mirovine, konstantno su izložene nasilju i uznemiravanju, uskraćuju im se seksualna i reproduktivna prava”, istaknuo je hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić iz grupacije Socijalisti i demokrati (S&D) u raspravi u Europskom parlamentu.

Na kojoj su brojne europarlamentarke i europarlamentarci upozorili da u razdoblju od 2018. do 2020. nije ostvaren napredak u rješavanju problema rodne nejednakosti, već je situacija još gora.

Prema Institutu za ravnopravnost spolova u EU-u, indeks rodne ravnopravnosti iznosi 68 od 100 bodova, navela je španjolska zastupnica Rosa Estarás Ferragut, Europska pučka stranka (EPP). “Dakle, mnogo je još posla pred nama”, istaknula je.

Prema izvješću Odbora Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost, za razdoblje od 2018. do 2020., žene u EU još su uvijek manje plaćene od muškaraca - 14% manja plaća i 29,5% manja mirovina te su izloženije nasilju.

Slovenska eurozastupnica Ljudmila Novak (EPP) istaknula je da su “među najsiromašnijim građanima Europske unije prije svega žene”.

Ekstreman izraz nejednakosti i diskriminacije žena je ipak nasilje, i to u obitelji, na radnom mjestu i od strane partnera.

“Potrebna nam je promjena u politici kako bi se učvrstila i ojačala prava žena. Borba protiv svih oblika nasilja nad ženama mora biti prioritet”, rekla je izvjestiteljica Sandra Pereira (ljevica).

Njeno je izvješće usvojeno s 500 glasova, dok je 105 zastupnika glasalo protiv, a 87 suzdržano.

Protiv izvješća o rodnoj ravnopravnosti glasovao je Ladislav Ilčić (Hrvatski suverenisti). HDZ-ovi eurozastupnici Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko ostali su suzdržani, kao i nezavisni Mislav Kolakušić. Ostali su podržali izvješće.

Tijekom rasprave posebno je naglašen problem patrijarhalnosti koja usporava napredak u postizanju jednakosti. “Naša se društva još uvijek temelje na patrijarhalnim strukturama koje omogućuju toksično rodno stereotipiziranje i otežavaju postizanje rodne jednakosti, i za žene i za muškarce”, rekla je danska zastupnica Karen Melchior iz kluba Renew (liberali).

Ovim tempom, upozorili su zastupnici, za postizanje rodne jednakosti trebat će još šest ili sedam desetljeća. a neki smatraju i više.

“Ovo je posao koji će trajati stoljećima. I koji traje već stoljećima. Zakoni ne mogu promijeniti kulture, trebaju nam ambicije i upornost”, naglasila je portugalska zastupnica Maria-Manuel Leitão-Marques (S&D).

Francuska zastupnica Irène Tolleret (Renew) rekla je da je “veoma zabrinjavajuće što u 21. stoljeću još uvijek raspravljamo o nejednakostima između muškaraca i žena”.

Francuska zastupnica Annika Bruna iz kluba zastupnika Identitet i demokracija (desnica) rekla je neće podržati ovo izvješće “jer je tema instrumentalizirana”. “Tekst izričito osuđuje tradicionalne obiteljske vrijednosti, uvodi se rodna ideologija”, navela je Bruna.

Nizozemski zastupnik Michiel Hoogeveen iz kluba Europskih konzervativaca i reformista ističe pak da ne podržava izvješće o rodnoj ravnopravnosti “jer nije u domeni EU-a da donosi odluke koje se tiču obiteljskog prava”.

Povjerenica Europske komisije Helena Dalli rekla je da računa na podršku europskih institucija da se što prije odobri prijedlog za direktivu o transparentnosti plaća.

“Ovaj je prijedlog važan za primjenu načela jednakih plaća za jednaki rad, a to je važan korak naprijed prema rodnoj jednakosti na radnom mjestu”, rekla je povjerenica. Dodala je i da uskoro očekuje zakonodavni prijedlog direktive protiv nasilja u obitelji.

U sklopu šire teme, Europski parlament usvojio je i prijedlog rezolucije za pooštravanje mjera protiv seksualnog uznemiravanja u institucijama EU-a te zatražio uvođenje obvezne edukacije o načinima borbe protiv zlostavljanja za sve zastupnike.

Rezolucija Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u cijelosti je usvojena s 516 glasova. Protiv je glasalo 86 zastupnika, a suzdržanih je bilo 75.

Ladislav Ilčić (HS) i nezavisni Mislav Kolakušić bili su suzdržani. HDZ-ovi Karlo Ressler i Tomislav Sokol nisu glasali. Ostali su podržali rezoluciju.

“Ni u hodnicima ovog Doma nisu svi sigurni, seksualno uznemiravanje može se dogoditi svugdje, pa i ovdje”, rekao je u raspravi poljski zastupnik Robert Biedroń iz kluba S&D.

Brojke pokazuju da je seksualno uznemiravanje često neprijavljeno i zataškano te da se o njemu premalo izvještava. To se događa zbog toga što se ovaj problem često ne doživljava ozbiljnim, zbog neznanja o načinima pružanja podrške žrtvama, straha od viktimizacije, gubitka radnog mjesta i sl.

Izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnosti upozorava da su najčešće žrtve seksualnog uznemiravanja u Europskom parlamentu djelatnici na najranjivijim položajima: osobe koje su vježbenici, osoblje koje obavlja poslove asistiranja, ugovorno osoblje.

Edukacija o mjerama protiv seksualnog uznemiravanja do sada je bila dobrovoljna. “Do sada je to bilo dobrovoljno i samo je četvrtina zastupnika sudjelovala u tom osposobljavanju”, navela je Evelyn Regner u ime Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost i naglasila da “moramo biti bolji od toga”.

Većina žrtava seksualnog zlostavljanja su žene, i na razini institucija EU-a i općenito. “U 90% slučajeva žrtve su žene. Čak 50% žena doživjelo je neki oblik zlostavljanja, a te su brojke još i veće jer se brojni slučajevi ne prijavljuju”, upozorila je Evelyn Regner.

Seksualno zlostavljanje (većinom) žena događa se i u drugim institucijama i radnim okruženjima. Čak 32% žena nasilje je doživjelo na poslu od strane nadređene osobe, kolege ili klijenta (usporedbe radi, 22% žena nasilje je doživjelo od partnera). U kvalificiranim zanimanjima ili na rukovodećim položajima 75% žena bilo je spolno uznemiravano kao i 61% žena u uslužnom sektoru.

Sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja jedan je od ključnih ciljeva Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2020. do 2025. koju je donijela Europska komisija. Nijedna država članica nije postigla potpunu rodnu ravnopravnost, a napredak po tom pitanju je veoma spor, navodi Europska komisija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. siječanj 2022 11:46