Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.
Suočena s nerazvijenom domaćom potražnjom i nepoticajnim okruženjem hrvatska se ponuda ruralnog turizma razvija relativno sporo u usporedbi s ostalim zemljama država članica. Zbog sustavne orijentacije na primorski turizam u strateškim planovima turizma ruralni je uvelike zapostavljen: ne samo da je fragmentiran u pogledu definicije i provedbe već je fragmentiran i među institucijama.
Nedostatak strategije - Sve strategije razvoja turizma su do danas favorizirale Jadranski turizam gdje su profiti veliki u kratkom periodu i gdje nije potreban veliki trud. Po brojkama ruralni turizam danas jedva iznosi 2 posto, a što se tiče profitabilnosti iznos je daleko niži – objašnjava dugogodišnji ekonomski stručnjak za turizam, profesor Mato Bartoluci .
Tonci Plazibat / CROPIX
Agroturitam
Bartoluci navodi primjer Italije koja ima preko 23.000 malih turističkih objekata koja su uglavnom u ruralnim područjima, dok ih Hrvatska ima blizu tristo. U tom pogledu zaostajemo i sa susjednim zemljama poput Slovenije i Mađarske.
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj su se otvorile mogućnosti financiranja različitih područja i projekata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova pa tako i financiranje ruralnog turizma, a na raspolaganju je bio i IPARD program. Iako je trend ''povlačenja'' sredstava iz EU fondova u porastu potrebno je uložiti dodatne napore. Ministarstvo poljoprivrede, koje je odgovorno za alokaciju sredstava za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, odgovorno je i za poticanje ruralnog turizma koji se shaća kao ''dodatna'' aktivnost.
Ministarstvo poljoprivrede je na naš upit objasnilo da mjera 6 Programa ruralnog razvoja omogućava zapošljavanje i stjecanje dodatnih prihoda izvan poljoprivrednih zanimanja, a to uključuje i razvoj ruralnog turizma.
- Poticanjem diversifikacije u nepoljoprivredne djelatnosti tipovi operacija 6.2.1. "Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“i 6.4.1. "Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ imaju veliki utjecaj na opstanak poljoprivrednih gospodarstava kao odgovor na pad gospodarske aktivnosti s kojima se ruralna područja suočavaju - naveli su iz ministarstva.
Vojko Basic / CROPIX
Eko selo Tučepi. Veliki broj starih kuća se obnavlja u svrhu razvoja turizma
Prema prvoj navedenoj operaciji, fiksni je iznos potpore za pokretanje djelatnosti od 50.000 eura, dok je za drugu mjeru 3.500 do 200.000 eura.
Prema podacima ministarstva, Agencija za plaćanja već je u prvom natječaju zaprimila velik broj projekata, više od 750 u tipu operacije 6.2.1. od čega je ugovoreno preko 560 projekata, te 148 u tipu operacije 6.4.1. od čega je do sada ugovoreno 30 projekata. Više od 50 posto ugovorenih projekata za pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti je iz sektora turizma.
Među značajnim politikama je i Kohezijska politika Europske unije koja se financira iz 3 glavna fonda: Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond. Osim navedena 3 glavna fonda na raspolaganju su Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i EU fond za pomorstvo i ribarstvo za što je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova .
Iz svega navedenog proizlazi zaključak da se Ministarstvo turizma sustavno ne bavi ruralnim turizmom, već je bavljenje ruralnim turizmom tek sekundarna djelatnost poljoprivrednika koji su već dovoljno pritisnuti nametima proizvodnje, a institucionalno je djelatnost fragmentirana.
Niksa Stipanicev / CROPIX
Prikaz sajma agroturizma Šibensko-kniske zupanije
Aleksandra Kuratko Pani voditeljica Udruge ruralnog turizma, koja okuplja poljoprivredna gospodarstva koja se bave pružanjem ugostiteljskih usluga, smatra da među institucijama nedostaje suradnje' te da je cijeli dio poslovanja u seoskom turizmu 'košmar propisa' prilagođenih velikim sustavima, a ne malim poljoprivrednicima.
- Seoski turizam nije definiran ni u jednom zakonskom aktu, a djelomično je u nekom obliku agroturizma definiran u Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). No kod nas se seoskim turizmom ne bave isključivo OPG-ovi – rekla je Kuratko dodavši da nikada nije usvojen akcijski plan koji bi sadržavao brendiranje i promociju seoskog turizma jer institucije uporno odbijaju zakonski definirati ovu problematiku pod pritiskom hotelijerskih lobija koji manja gospodarstva vide kao konkurenciju.
- Strategija je bitna jer ljudi griješe kada kažu da se svatko može baviti turizmom – objasnio je Dejan Tubić , profesor i stručnjak za ruralni turizam sa Visoke škole u Virovitici, koji smatra da je veliki problem kod EU fondova što u početku morati imate dovoljnu količinu novaca kako biste uopće dobili podršku, 'a tu država i banke moraju dati veću podršku'.
Tadić navodi niz glavnih problema razvoja ruralnog turizma, a to su:
institucionalna podrška zakonska regulativa nepostojanje strategije razvoja ruralnog turizma neprepoznavanje interesnog udruživanja neadekvatna statistička osnovica nedostatak edukacijskih programa neadekvatna marketinška aktivnost. Već iz popisa se vidi da u ruralnom turizmu postoje brojne rupe koje još nitko nema dovoljno pravi odgovor kako popuniti.
Tubić objašnjava da se sva gospodarstva, koja se bave turizmom, bave njime kao sekundarnom djelatnošću te se puno puta ne povezuju interesno, što je bitno za EU fondove.
- Sva udruženja poljoprivrednika su sporadična. Što se tiče edukacije sve radionice su usmjerene na opće radionice o EU fondovima, a malo njih je praktične naravi.
Neadekvatna statistička osnovica Kako se sustavno i zakonski baviti ruralnim turizmom ako za njega ne postoje osnovna statistička mjerila? Prema podacima iz Hrvatske turističke zajednice u 2018. godini u Hrvatskoj je ukupno ostvareno 19,7 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja domaćih i stranih turista, a od toga je u kontinentalnim županijama ostvareno 2,5 milijuna dolazaka i 4.7 milijuna noćenja od čega se najveći dio odnosi na Grad Zagreb (1.4 milijuna dolazaka i 2.5 milijuna noćenja). Na području sedam županija Jadranske regije nalazi se gotovo 96 % smještajnih kapaciteta, a Kontinentalna regija (bez Grada Zagreba) ostvaruje samo oko 2 % udjela u ostvarenim turističkim dolascima i noćenjima. Ali ruralni turizam ne valja miješati s brojem dolazaka i noćenja u kontinentalnoj Hrvatskoj.
- Statistikama se nitko nije bavio. U ruralnom turizmu ne možete reći tko nama dolazi na područje, koliko je potrošača, tko dolazi, koji turisti iz kojih zemalja – napominje Tubić rekavši da se nitko od nadležnih institucija nije time bavio. Također objašnjava da ne postoji službena statistika koliko je gospodarstva povuklo sredstava, koliko je novaca iskorišteno, a nema ni točne registracije agrogospodarstva nakon 2007. godine. ''Naravno postoji podatak o broju OPG-ova, kojih je 500-tinjak, ali agroturizam nije samo OPG '', rekao je.
Tonci Plazibat / CROPIX
Kuratko Pani napominje da je to seoski turizam posebni oblik turizma u ruralnom prostoru koji nije adekvatno prepoznat kao svojevrsni motor razvoja naših sela, kao aktivnost koja ima visoke pozitivne učinke na demografiju, zapošljavanje, zaustavljanje iseljavanja, poticanje poljoprivredne proizvodnje i slično, a u cilju održivog razvoja i održivog turizma.
- Ne postoje statistički podaci tko se bavi seoskim turizmom, koje vrste usluga se pružaju, koji poljoprivredni proizvodi se plasiraju i koliko ljudi zapošljavaju. U nedostatku političke volje, mi smo po prihodima premali da se netko ozbiljnije počne baviti rješavanjem naših problema jer smo za Ministarstvo turizma ugostitelji amateri, a za Ministarstvo poljoprivrede - poljoprivrednici koji se bave turizmom umjesto poljoprivredom - rekla je Kuratko i napomenula da se prema podacima Udruge ruralnog turizma Hrvatske seoskim turizmom bavi oko 1000 poljoprivrednih gospodarstava.
Nedostatak statističkih podataka samo ukazuje na činjenicu da se ruralni turizam u Hrvatskoj razvija samo usputno i slučajno bez vizije, misije i cilja.
Sve je samo brend Bartoluci smatra da je jedan od glavnih problema ruralnog turizma ekonomska održivost i isplativost jer 'nije se moguće samo njime baviti'. Ruralni turizam bi mogao biti 'nositelj razvoja', ali u njega se moraju 'integrirati različiti oblici turizma poput onog seoskog, kulturnog, vjerskog i ruralnog' , rekao je.
Razvoj agroturizma je uvelike povezan s razvojem poljoprivrede i lokalnih proizvoda za čime Hrvatska i dalje kaska. Potrebe turista se mogu zadovoljiti samo iz domaće proizvodnje i to povećanjem i strukturnom prilagodbom domaće poljoprivredne proizvodnje i one uvozne: hrvatska je poljoprivredna proizvodnja pala za četvrtinu u posljednjih sedam godina unatoč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. A uvoz? Ne treba ponavljati da je on i dalje znatno viši od izvoza.
Zemlje koje vode u razvoju agroturizma pokrivaju sve potrebe domaćom i održivom proizvodnjom dok ostatak proizvedenih proizvoda izvoze. Smisao turizma je da se turistička potrošnja bazira na nacionalnoj tj. lokalnoj ekonomiji.
Kuratko Pani je rekla da su poljoprivrednici, koji se bave seoskim turizmom, pod velikim pritiskom nameta i poreza na proizvodnju te ne uspijevaju konkurirati na tržištu. Također, ukazala je na veliki problem 'eksplozije OPG-ova koji tvrde da se bave seoskim turizmom, ali mnogi od njih ne proizvode ništa'.
- Najveći problem OPG-ova je što je dopušteno da se oni OPG-ovi koji ništa ne proizvode mogu baviti turizmom, rekla je uspoređujući situaciju u inozemstvu gdje je uz OPG bitno imati barem jedan vlastiti proizvod i povezati se s ostalim lokalnim proizvođačima.
Slično govori i Goran Rihelj, turistički stručnjak i vlasnik portala HrTurizam, koji smatra da je veliki nedostatak sustavna promocija regija - 'prezentacija regija kako bi se učinile atraktivnim'.
Niksa Stipanicev / CROPIX
- U Toscani agroturizam , tj njihovi OPG-ovi, moraju plaćati PDV od oko 10 posto i ne smiju se baviti smještajem ako nešto ne proizvode. Za druge proizvode sve se kupuje u lokalnoj suradnji s drugim proizvođačima, čime turisti dobivaju originalni organski proizvod – objasnio je na primjeru pokrajine koja 'nije ništa drugo nego kreirala brend'.
- Na primjeru Italije i Francuske ili Austrije viđeno je da je agroturizam zakonski određen, te da svaka regija i pokrajina ima točnu definiciju agroturizma – objašnjava Tubić .
Austrija , koja je posjećenija u ljetnim mjesecima od Hrvatske, ima 2/3 planinskog područja, no svaka pokrajina ima strategiju turizma koje odgovaraju onoj nacionalnoj. Austrija je u 2017. godini, prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF), ostvarila 26.7 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka i turistički promet od 18.2 milijardi američkih dolara te zauzela 12. mjesto na svjetskoj razini po konkurentnosti turističkog sektora. Usporedno s time, Hrvatska je ostvarila 12.6 milijuna međunarodnih dolazaka i turistički promet od 8,3 milijardi američkih dolara te zauzela 32. mjesto.
Rihelj napominje da je bitno prvo iskoristiti potencijale lokalnih proizvoda, dok se u Hrvatskoj posljednjih godina neprestano radilo suprotno i poticalo uvoz proizvoda.
- Najteže je pokrenuti turističku ekonomiju i potaknuti interes a za to je potreban poticaj zakona i institucija – rekao je Rihelj koji je ujedno i pokretač inicijative za razvoj turizma u Slavoniji.
Veći uvoz i kupnja stranih proizvoda čini hrvatsku poljoprivredu nekonkurentnom. Istovremeno, ne postoji sustav koji povezuje lanac dobave i količinske proizvodnje te propisi koji bi potaknuli velike lance ili hotele na kupnju domaćih proizvoda kao što je to slučaj u nekim zapadnoeuropskih država poput Švedske - gdje su trgovine obvezne u određenom postotku prodavati domaće proizvode.
Bruno Konjevic / CROPIX
Cilj turizma je imati imati veću potražnju za lokalnim proizvodima
- Što više vrsta poljoprivrednih proizvoda proizvodite kao mali proizvođač i želite ih plasirati kroz turizam, kompleksnija je administracija. Naši poljoprivrednici jednostavno nemaju adekvatnu podršku za bavljenje ovim zahtjevnim poslom i zato se proizvodi sve manje – rekla je Kuratko Pani .
- Lokalni proizvodi ne mogu konkurirati jer su skuplji i većina gospodarstva brzo propada- potvrđuje Tubić .
Čini se da zemlje koje svoj turizam baziraju samo na ruralnom području, u nedostatku mora, bolje iskorištavaju njegov potencijal To dokazuje i činjenicu da je moguće postići veću profitabilnost od regija koje nisu na moru. Hrvatski ruralni turizam treba pod hitno povezivanje: ono između institucija, poljoprivrednih gospodarstava, proizvođača i distributera hrane, pružatelja usluga smještaja i ostalih proizvoda vezanih za turizam.
- Imate milijardu priča, prikaza, valja ih samo dobro ispričati. Agroturizam je nešto što može trajati cijele godine a ne samo 2-3 mjeseca – zaključio je Tubić .
No dok agroturizam bude samo sekundarna djelatnost te ako nova strategija turizma koja je u pripremi bude i dalje usmjerna samo na more, on se neće nikada ni razviti.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj .
