Francusko savjetodavno tijelo: troškovi agroekologije predstavljaju prepreku za promjenu sustava

Veća proizvodnja uz smanjenje utjecaja na klimu i okoliš: to je izazov s kojim se poljoprivredni svijet danas suočava, a kojeg francuske i europske vlasti predstavljaju kao jedan od ključnih čimbenika uspješne zelene tranzicije.

EURACTIV Francuska istražuje potencijal agroekologije u izjednačavanju ovog kruga.

"Suočeni smo s hitnom situacijom, s ekonomskim i ekološkim izazovima", rekao je Frédéric Lambert, šef Europskog i međunarodnog odjela u Ministarstvu poljoprivrede i hrane, Forumu za budućnost poljoprivrede (FFA) 16. ožujka.

Prema izvještaju vodeće francuske poljoprivredne unije (FNSEA), poljoprivreda čini 11% emisija stakleničkih plinova u EU i 17% u Francuskoj.

Iako se od poljoprivrednog sektora u Francuskoj traži da postane zeleniji, smanji upotrebu pesticida i zadovolji rastuću javnu potražnju za zdravom i održivom hranom, francuska vlada također je tijekom pandemije iznijela cilj postizanja suvereniteta hrane.

No, središnje je pitanje: kako možemo proizvesti istodobno kvantitetu i kvalitetu u sektoru obilježenom niskim primanjima, prekomjernim dugom i svakodnevnim samoubojstvima?

Agroekologija - ‘pametna’ praksa

U planovima za reformu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU, između ostalog, radi na jačanje agroekoloških praksi.

To uključuje prikupljanje poljoprivrednih praksi kojima je cilj smanjiti pritisak na okoliš, ponovno uvesti bioraznolikost i sistemskim pristupom očuvati prirodne resurse.

To podrazumijeva ekološki uzgoj, ali i poljoprivredno-okolišne i klimatske mjere u konvencionalnom uzgoju i prakse označene kao „visoka ekološka vrijednost“.

"Agroekologija smanjuje ugljični otisak poljoprivrede, potiče oporavak biološke raznolikosti, obnavlja plodnost tla, sprječava zagađenje zraka i vode te povećava ekonomsku otpornost poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode zdravu i pristupačnu hranu", objavio je Odbor regija (OR) EU-a 4. ožujka.

To bi bila „inteligentna“ poljoprivreda, u skladu s prirodom, koja bi na taj način odgovorila na izazov „sistemske transformacije metoda poljoprivredne proizvodnje“.

Ovo je potrebno za postizanje europskih ciljeva "značajnog smanjenja upotrebe kemijskih gnojiva i pesticida, kao i antibiotika, do 2030. godine", kako je navedeno u vodećoj prehrambenoj politici EU-a, strategiji Od polja do stola (F2F).

Troškovi tranzicije - ‘glavna prepreka promjenama sustava’

Iako se agroekološke prakse mogu pokazati profitabilnima u srednjoročnom razdoblju, tranzicija često kratkoročno stvara značajne troškove.

Troškovi tranzicije su "nesumnjivo glavna kočnica za promjenu sustava", navodi se u izjavi koju je prošlog kolovoza objavio France Stratégie, vladino savjetodavno tijelo kojem je cilj rasvijetliti kolektivni izbor o socijalnim, ekonomskim i ekološkim pitanjima.

Institucionalni think tank također naglašava nedostatak korelacije između najprihvatljivijih praksi za okoliš i financijske pomoći koja im je dodijeljena.

U izjavi ističu kako su subvencije ZPP-a još uvijek "previše odvojene od ekoloških zahtjeva" nametnutih poljoprivrednim gospodarstvima.

Međutim, nedavno predloženim eko-shemama, Komisija želi nagraditi ekološki prihvatljive poljoprivredne prakse.

Stajalište Europskog parlamenta u trenutačnim pregovorima o ZPP-u podržava ideju da najmanje 30% izravnih plaćanja poljoprivrednicima bude isplaćeno na taj način.

"Eko-sheme omogućuju bolje uzimanje u obzir rizika koje poljoprivrednici preuzimaju usvajanjem ekoloških praksi", rekao je Lambert.

Francuska se, kako se navodi, "vrlo snažno zalaže za obvezne eko-sheme" u pregovorima o novom ZPP-u.

Glavna strategija Komisije F2F oslanja se na konkurentnost i volju europskih građana za promjenom prehrane.

Prema Komisiji, rastuća očekivanja građana uzrokuju značajne promjene na tržištu hrane, a to bi trebalo gledati kao priliku za poljoprivrednike da održivost učine svojim zaštitnim znakom.

Održivi prehrambeni sustav, kako je utvrđen u strategiji F2F, bio bi "ključan za postizanje klimatskih i okolišnih ciljeva Zelenog plana, istodobno poboljšavajući prihode primarnih proizvođača i jačajući konkurentnost Unije".

Nema tranzicije bez naknade

Naglašavajući kako je poljoprivreda „prije svega produktivna gospodarska djelatnost, struka iz koje igrači moraju biti u mogućnosti ostvariti prihod, orijentacijsko izvješće za 2020. godinu francuskog FNSEA inzistira na brojnim osnovnim preduvjetima kako bi se poljoprivrednicima omogućilo ostvarivanje tranzicija kojoj su svi nadaju.

To uključuje javne politike proporcionalne klimatskim ambicijama, ukidanje inovacijskih i razvojnih zapreka konkurentnoj poljoprivredi, atraktivnije alate za upravljanje rizikom i "vanjsku politiku u skladu s našim klimatskim obvezama".

Poljoprivrednicima bi također trebalo isplaćivati naknadu u skladu s njihovim obvezama u borbi protiv klimatskih promjena, stoji u izvješću.

"Nisu uredbe, a još manje sankcije" ono što će poljoprivrednicima omogućiti početak tranzicije, navodi se u izvješću, dodajući kako neće ZPP, "barem ne s trenutnim proračunom", biti pokretač održivog pokreta.

U konačnici, samo poštena naknada omogućit će poljoprivrednicima da se uključe - i uspiju - u agroekološkoj tranziciji, navodi FNSEA.

"To će se učiniti ili cijenom njihovih proizvoda ili potpunom naknadom za usluge zaštite okoliša u okviru obnovljenog ugovornog aranžmana", dodaje se u izvješću.

"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.