Hrvatska je na Vijeću ministara zatražila produljenje i povećanje potpora poljoprivredi

Hrvatska je na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica EU (Agrifish), koji je 11. i 12. listopada održan u Luksemburgu zatražila od Europske komisije (EK) produljenje i povećanje potpora poljoprivredi, izvijestili su u srijedu iz Ministarstva poljoprivrede.

Na Vijeću se razgovaralo o reviziji tržišnih standarda EU, novoj Strategiji EU za šume, procesu usvajanja ZPP strateških planova, doprinosu poljoprivrede i šumarstva ispunjavanju klimatskih ciljeva EU za 2030. (Paket "Spremni za 55 posto") te pregovorima o ribolovnim mogućnostima za 2022. u Baltičkom moru.

Bilo je također riječi o problemima u sektoru stočarstva, uzrokovanim poremećajima u odnosima ponude i potražnje zbog covid- pandemije, visokih cijena stočne hrane te nedavnog poskupljenja svih energenata.

"U tom kontekstu, hrvatska je delegacija od EK zatražila produljenje privremenog okvira za državne potpore do kraja 2022., kao i povećanje iznosa pojedinačnih potpora", istaknuli su iz Ministarstva.

Podsjećaju i kako je, slijedom bilateralnog sastanka dvaju ministara poljoprivrede u Budimpešti, Hrvatska s Mađarskom pokrenula inicijativu za produljenje privremenog okvira za mjere državnih potpora, zbog trenutnih velikih tržišnih poremećaja u poljoprivredi.

Ministri su zatražili produljenje mjera do 31. prosinca 2022., uz proporcionalno povećanje iznosa pomoći u poljoprivredi i ribarstvu, što bi pružilo dodatnu sigurnost najugroženijim predstavnicima u sektoru.

Prijedlog je, kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, podržalo 15 država članica, uključujući najveće (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Poljska ..), a povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski izvijestio je Vijeće da je o zahtjevu obavijestio izvršnu potpredsjednicu EK Margrethe Vestager.

Konačna odluka očekuje se u idućih mjesec dana, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Napominju i kako je Hrvatska podržala inicijativu Belgije o potrebi pokretanja izvanrednih tržišnih mjera ZPP-a zbog problema u svinjogojstvu. Unatoč činjenici da je Vijeće gotovo jednoglasno zatražilo aktivaciju ovih mjera od strane EK, povjerenik je odbio prijedlog, smatrajući primjerenijima mjere restrukturiranja u sklopu Programa ruralnog razvoja, kao i okvir za državne potpore.

Naglasio je pritom da je EK svjesna kumulativnih problema koji su pogodili ovaj sektor te će nastaviti detaljno pratiti stanje i po potrebi adekvatno reagirati.

U okviru rasprave o procesu usvajanja ZPP strateških planova, države su redom kritizirale EK zbog uključivanja pravno neobvezujućih zahtjeva.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak je istaknuo kako ne osporavaju niti jedan element postignutog dogovora, no obveza koju ima EK da procijeni doprinos i usklađenost strateških planova s ciljevima Zelenog plana ne smije se preliti na administracije država članica te ni u kom slučaju ne smije utjecati na proces odobravanja i usvajanja tih planova.

Vezano uz Zeleni plan EU, Hrvatska je pozdravila objavu nove Strategije EU za šume do 2030. te istaknula važnost specifičnosti šumskih ekosustava i dugogodišnju tradiciju gospodarenja šumama u Hrvatskoj.

Pritom je izrazila rezervu zbog uvođenja novih pojmova poput "starih šuma“ prije nego se usvoji zajednička definicija, kao i zbog nepoznanica o provedbi Strategije i raspodjeli tereta između država članica.

U raspravi o paketu "Spremni za 55 posto", kojim se tražilo mišljenje o glavnim izazovima i prilikama za poljoprivredni i šumarski sektor u kontekstu postizanja cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030., Hrvatska je istaknula potrebu osiguranja pravednosti u raspodjeli obveza između država članica i između sektora, pri čemu treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država i njihovih sektora.

Naime, u proteklih 10 godina samo su tri države članice, među kojima i Hrvatska, zabilježile značajno smanjenje emisija iz poljoprivrede, navodi se u priopćenju Ministarstva.