Hrvatska ministrica poljoprivrede: Novu Zajedničku poljoprivrednu politiku nećemo moći dogovoriti prije 2021. godine, uvest ćemo prijelazne mjere

Hrvatsko predsjedništvo ima četiri glavna prioriteta, sažeta kao Europa koja se razvija, koja povezuje, štiti i utječe. Reforma ZPP-a dio je prvog prioriteta jer se uglavnom radi o održivom i uravnoteženom rastu, rekla je ministrica.

"Hrvatska se zalaže za veću fleksibilnost, pojednostavljenje pravila, ali i prepoznavanje posebnosti zemalja članica u poljoprivredi", rekla je.

Poseban naglasak bit će stavljen na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, uz ministarsku konferenciju za promicanje politika koje podržavaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali i održivo upravljanje okolišem, te jačanje bioekonomije i koncepta pametnih sela.

"Provedba ZPP-a u Hrvatskoj započela je prije nekoliko godina i mislim da je također započela i transformacija hrvatskog poljoprivrednog sektora, ali ona se mora ubrzati", rekla je Vučović.

Drugi je cilj Hrvatske definirati pravila novog ZPP-a koja će biti usklađena s novim okolišnim i klimatskim ciljevima EU-a i prilagođena potrebama država članica.

"Na prvom Vijeću EU za poljoprivredu i ribarstvo (27. siječnja), razgovarat ćemo zajedno s izvršnim potpredsjednikom Komisije Fransom Timmermansom i povjerenikom za poljoprivredu Janusom Wojciechowskim kako poljoprivredni i prehrambeni sektor mogu ispuniti ambicije Europskog zelenog plana i rasporeda nove Komisije dnevni red ", rekla je ministrica.

"Naši poljoprivrednici također očekuju i dovoljno financijskih sredstava za postizanje ambicioznih ciljeva zelene arhitekture", dodala je.

Vučković očekuje da će izvršno tijelo EU-a otkriti detalje strategije “Od polja do stola” (Farm 2 Fork , F2F), nove politike o hrani koja je ugrađena u Zeleni plan, najkasnije do travnja ili svibnja.

"Imamo velike nade u F2F i doista vjerujem da strategija neće iznjedriti neke temeljne generičke dokumente nego da će nam ponuditi konkretne aktivnosti”, rekla je ministrica Vučković.

Konkretno, ministrica vjeruje da će se snažni fokus u ovoj strategiji biti stavljen na ažuriranje postojećeg zakonodavstva o sredstvima za zaštitu bilja (PPPs) i zdravlju biljaka općenito, dobrobiti životinja i gospodarenju otpadom od hrane u kontekstu kružne ekonomije.

Ukoliko se strategija brzo usvoji, Predsjedništvo će predložiti da se radi na zaključcima Vijeća u vezi s njom.

Kad je riječ o ribarstvu, hrvatsko predsjedništvo će se usredotočiti na Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) u razdoblju nakon 2020. godine, glavni fond EU-a koji podržava ribarske zajednice.

"Trijalog (Komisija, Vijeće, Europski parlament) je već počeo tijekom finskog predsjedništa, održali su dva politička i tri tehnička sastanka. Nastavit ćemo pregovore ”, rekla je Vučković.

Međutim, istaknula je da će pregovori oko revidirane regulative o kontroli biti važni i za Hrvatsku. "Naša je zemlja dobar primjer u pogledu aktivnosti kontrole i inspekcije. Za to smo također dobili nagradu", rekla je.

Proteklih godina hrvatska je vlada ulagala u nove objekte i novu opremu, kao i u izgradnju kapaciteta, suradnju između drugih institucija i obuku inspektora.

"Sektor malih ribara također je ključan za ruralne zajednice, a bilo bi važno prepoznati sve njegove aspekte, i ekološke i socioekonomske", rekla je Vučković.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.