Podrijetlo hrane Europljanima prioritet pri odabiru namirnica; Hrvatima najvažnija sigurnost

Europljani su dobro obaviješteni o opasnostima po zdravlje koje vrebaju iz tanjura, no pri odluci o kupnji važniji kriteriji su im cijena i podrijetlo proizvoda, a hrvatski potrošač više od prosječnog stanovnika EU prednost daje sigurnosti hrane, pokazuje studija Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Tržnica Dolac
 Damjan Tadić / CROPIX

Otprilike svaki drugi Europljanin (55 posto) "vrlo je senzibiliziran" za pitanje sigurnosti hrane, navodi EFSA na temelju kriterija koje je definirao Eurobarometar, a prenosi agencija France presse.

Hrvatski ispitanici tu su iznad prosjeka, jer su za sigurnost hrane zainteresiraniji od prosječnog stanovnika EU, prema rezultatima tog istraživanja provedenog u 28 EU država članica u koje je prvi put bila uključena i Hrvatska.

Europljani su, pokazuje studija, upoznati s nevoljama koje bi im mogli donijeti tragovi pesticida u hrani ili drugi onečišćivači, štetni aditivi, antibiotici, čestice mikroplastike u mesu i ribi.

Ovakva vrsta istraživanja, a rezultati su objavljeni u povodu prvog Svjetskog dana sigurnosti hrane 7. lipnja, nije bila provedena gotovo deset godina. Od tada se u Europi više javno raspravljalo o sigurnosti hrane zbog niza skandala koji su je pogodili: fipronil u jajima, polemika zbog tragova gfliosata ili u novije vrijeme afera pokvarenog mesa iz Poljske.

Sigurnost hrane čimbenik je koji utječe na odluku potrošača koji će prehrambeni proizvod odabrati i njime se rukovodi 50 posto ispitanika, navodi EFSA.

Međutim, hrvatskim potrošačima sigurnost hrane daleko je važnija jer 69 posto ispitanika navodi ga kao jedan od 3 najvažnija čimbenika prilikom kupnje, piše na svojim stranicama Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

U EU kao cjelini podrijetlo proizvoda utječe 53 posto na odluku o kupnji, zatim cijena s 51 posto, okus 49 posto te u nešto manjoj mjeri i nutritivni vrijednost (44 posto).

U Hrvatskoj cijena čini 63 posto, a podrijetlo hrane 58 posto, piše na stranicama HAPIH.

Istraživanje je provedeno tijekom travnja 2019. na 27.655 ispitanika starijih od 15 godina (od kojih je 1016 s područja Hrvatske) iz različitih socijalnih i demografskih skupina, metodom intervjua licem u lice na materinjem jeziku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. prosinac 2020 06:41