Trend smanjenja broja stanovnika u ruralnim područjima

Selu treba hitna obnova stanovništva

 Goran Sebelic/Cropix


U Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja broja stanovnika i starenja populacije, čemu su posebno izložena ruralna područja.
Promatrano u kontekstu dobne strukture, kad je riječ o ruralnom stanovništvu, u razdoblju od 2011. do 2017. smanjuju se vrijednosti za dobne skupine mlađe od 15 godina te između 15 i 64, a povećava se vrijednost za dobnu skupinu 65 i više godina, pokazala je analiza Ministarstva poljoprivrede.


Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. iz Hrvatske se u inozemstvo odselilo 39.515 osoba. Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,5 posto). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu Grad Zagreb (16,6 posto), a slijede Osječko-baranjska (9,2 posto) i Vukovarsko-srijemska županija (7,6 posto).


Najveći broj preseljenog stanovništva i unutar Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (45,5 posto). Ti trendovi dodatno pogoršavaju demografsku sliku ruralnih područja u Hrvatskoj, koja je nepovoljna zbog dugogodišnjeg negativnog prirodnog prirasta stanovništva.


Hrvatskom selu nužna je strukturna transformacija i generacijska obnova poljoprivrednika. Za razvoj modernog i konkurentnog poljoprivrednog sektora Hrvatske nužno je povećati udio mladih poljoprivrednika, pridonijeti generacijskoj obnovi u poljoprivredi i smanjenju negativnog migracijskog trenda u ruralnim područjima te osnažiti jačanje konkurentnosti njihovih poljoprivrednih gospodarstava.


Mladi poljoprivrednici jamče budućnost poljoprivrede i time opstanak ruralnog gospodarstva i ruralnih zajednica, a doprinose i inovacijama u svom radu, ali se suočavaju s raznim preprekama na razini pristupa, kao što su mogućnost stjecanja obradivih površina te bankovnim kreditima. Dakle, postoje prepreke koje sprečavaju mlade ljude u pokretanju poljoprivredne proizvodnje, kupnji poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednog zemljišta. Također, za mlade poljoprivrednike koji se već bave poljoprivredom proizvodnjom problem predstavlja proširenje postojećih proizvodnih kapaciteta te da postanu tržišno održivi i sposobni ulagati u inovacije.


Mladi poljoprivrednici iskazuju veću spremnost za tehnološke promjene i lakše se prilagođavaju izazovima vezanim uz tehnološke promjene u proizvodnji, nove proizvodne prakse ili promjene na tržištu. Bolje snalaženje s novim izazovima zahtijeva i višu razinu obrazovanja koja također doprinosi većoj produktivnosti i rastu konkurentnosti.
Mladi poljoprivrednici su tehnički učinkovitiji u odnosu na starije, a poljoprivredna gospodarstva kojima upravljaju mladi poljoprivrednici pokazuju bolje performanse u pogledu tehničke učinkovitosti. Poljoprivredna gospodarstva kojima upravljaju mladi poljoprivrednici prilagode svoju razinu proizvodnje na veličinu najproduktivnije razine bolje od prosječnog hrvatskog poljoprivrednog gospodarstva i ta gospodarstva pokazuju veću učinkovitost u smislu obujma proizvodnje u usporedbi s gospodarstvima starijih poljoprivrednika.

 

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. prosinac 2020 12:13