BUDUĆNOST ZPP-a

U Saboru održana rasprava o reformi zajedničke poljoprivredne politike EU-a

Marijana Petir rekla je da u novom razdoblju od 2021. do 2027. hrvatski poljoprivrednici mogu računati na 5 milijardi eura EU proračuna
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković
 Goran Mehkek/Cropix

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u suradnji s Odborom za poljoprivredu Hrvatskoga sabora organizirao je raspravu na temu budućnosti zajedničke poljoprivredne politike Europske unije i prilagodbe Hrvatske očekivanim reformama. Na sjednici je o stajalištima Europskog parlamenta, koji zagovara veće potpore za održivu proizvodnju te male i srednje proizvođače, video-vezom govorio predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Norbert Lins (EPP, Njemačka), prenosi priopćenje ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Lins je Istaknuo kako su u tijeku pregovori o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike između država članica i Europskog parlamenta te da je nužno naći pravi omjer između ambicija u vezi s okolišem i stvaranja preduvjeta za odgovarajući standard života i rada poljoprivrednika, stoji u priopćenju.

„S obzirom na ponekad suprotstavljene interese u pregovorima, bit će teško naći ravnotežu, ali uvjeren sam da ćemo doći do rješenja prihvatljivih  za sve, te da će pregovori biti završeni tijekom portugalskog predsjedanja Vijećem EU-a“, rekao je Lins. Dodao je također kako je potrebno poljoprivredu učiniti privlačnom za mlade kako bi se osigurao opstanak sektora.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako je koronakriza razotkrila osjetljivost lanaca opskrbe hranom te da je Hrvatska, od samih početaka rasprava o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike više od drugih članica stavila težište na aspekt prehrambene sigurnosti.

''To proizlazi iz činjenice da Hrvatska ne koristi u punoj mjeri potencijal koji ima u poljoprivredi i da je naša razina ispod one koju možemo smatrati dostatnom. Istodobno, po nizu pokazatelja zaštite okoliša smo iznad prosjeka“, rekla je ministrica te kao primjer navela da hrvatski proizvođači koriste manje pesticida i manje antibiotika. Kazala je također da je u pregovorima o zajedničkoj poljoprivrednoj politici za Hrvatsku važno osigurati jednostavniju provedbu za korisnike i administraciju te što veću slobodu nacionalnih vlada u programiranju mjera.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da u novom sedmogodišnjem razdoblju od 2021. do 2027. hrvatski poljoprivrednici mogu računati na 5 milijardi eura iz europskog proračuna. No upozorila je i na činjenicu da u Hrvatskoj 20 gospodarstava prima 546 puta veću potporu od prosječnog gospodarstva, dok je njih 70 tisuća bez ikakve potpore.

''Zalažem se za uravnoteženu i pravednu raspodjelu potpora kako bi poljoprivrednici mogli i dalje proizvoditi hranu“, rekla je Petir.

Zaključila je kako je potrebno više se usmjeriti na dostatno financiranje primarne proizvodnje te prerade poljoprivrednih proizvoda s ciljem stvaranja njihove dodane vrijednosti, a na taj način i povećanja atraktivnosti ruralnih područja u kojima je sve očigledniji trend smanjenja broja stanovnika i izostanak generacijske obnove.

''To su sve teme o kojima valja promišljati kada se razgovara o zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja je najdugovječnija, financijski najzahtjevnija i najuspješnija politika Europske unije. Ako želimo ispuniti njen cilj a to je da osiguramo visoku kvalitetu hrane za više od 500 milijuna stanovnika Unije po pristupačnim cijenama, moramo osigurati i da 10 milijuna poljoprivrednika za svoj rad budu pošteno plaćeni kako bi oni i njihove obitelji imale pristojan život.“

Petir se založila i da hrvatski poljoprivrednici koji su pogođeni potresom dobiju pomoć iz Kriznog fonda koji bi trebao biti uspostavljen na temelju pričuve EU-e za krize u poljoprivrednom sektoru u okviru proračuna ZPP-a ove godine.

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije u procesu je reforme kojom se nastoji potaknuti održiva proizvodnja te stvoriti preduvjeti za bolju reakciju sektora na sadašnje i buduće izazove. Europski parlament, među ostalim, smatra kako bi najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo biti namijenjeno ekološkim programima. Zastupnici se zalažu i za postupno smanjenje isplata velikim gospodarstvima, za potpore malim proizvođačima i mladim poljoprivrednicima, te predlažu osnivanje savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama, piše u zaključku Ured EP-a u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. veljača 2021 02:14