Konferencija

Picula: „Kohezijska politika je najmoćniji alat kojeg EU ima u borbi protiv klimatskih promjena”

Prema europarlamentarcu, jedan od vodećih izazova EU u kreiranju zelenih politika je borba protiv energetskog siromaštva
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP, S&D)
 Bruno Konjević/cropix

Mogu li borba protiv klimatskih promjena i kohezijska politika ići „ruku pod ruku”? Hoće li pandemije Covida-19 ubrzati ili usporiti energetsku tranziciju u Europskoj uniji? Kako „mali ljudi” u „maloj zajednici” mogu dati veliki doprinos zelenoj tranziciji?; samo su neka od brojnih pitanja koja su se postavila ovoga petka, 29. siječnja 2021., na virtualnoj konferenciji „Što Europa radi u mojoj regiji? Fokus na klimatskim promjenama”, koju je portal Euractiv.hr tj. Hanza Media organizirao u suradnji s uredom zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule (SDP, S&D).

Riječ je o drugoj od ukupno tri konferencije održane pod pokroviteljstvom Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije sa zadaćom podizanja svijesti o regionalnom razvoju kao jednom od ključnih fokusa gospodarskog razvoja EU, a tema je bila posvećena problematici kohezijske politike u kontekstu energetske tranzicije hrvatskih otoka.

- Ekonomsku koheziju želimo postići održivim rastom, uz otvaranje novih, zelenih radnih mjesta, zato što politike zaštite okoliša moraju služiti i ciljevima pune zaposlenosti i pravednog društvenog napretka – poručio je zastupnik Tonino Picula u svom uvodnom obraćanju, dodavši da sve dosadašnje projekcije ukazuju na to da će EU dugoročnu konkurentnost osigurati upravo kroz održivost i tranziciju na gospodarstvo koje je sigurno, klimatski neutralno, cirkularno i otporno te učinkovito troši resurse.

Prema njemu, jedan od vodećih izazova na koje EU treba odgovoriti prilikom formiranja svojih zelenih politika je borba protiv energetskog siromaštva; fenomena koji se posebice bolno očitovao već u prvim izvješćima o zbrinjavanju pogođenih potresom na Banovini.

- Različite regije EU imaju različite potrebe, što se posebno vidi na primjerima otočkih zajednica i pograničnih regija koje su pod posebnim rizikom da postanu žrtvama povišenih razina mora – objasnio je europarlamentarac, istaknuvši kako bi upravo zato otoci, osobito oni mali koji imaju ograničene ovlasti u upravljanju, na raspolaganju moraju imati dovoljno sredstva kako bi mogli kreirati integrirana i sektorski uparena infrastrukturna rješenja u čemu ključnu ulogu ima Europski zeleni plan.

Pogledajte video


Sudionicima se obratila Tajana Huzak, pomoćnica ministrice Nataše Tramišak, iz Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, koja je ukratko predstavila Zakon o otocima, novosti u njegovoj provedbi te Nacionalnu razvojnu strategiju NRS 2030.

- Nacionalni plan razvoja otoka ponovno se osmišlja koordinacijom i suradnjom sa svim subjektima koji su ključni u donošenju otočne politike; od otočne zajednice preko civilnih društava i nacionalnih resornih tijela – poručila je Huzak, napomenuvši kako je trenutno u obradi čak 185 projekata za energetsku tranziciju hrvatskih otoka ukupne vrijednosti 6.666.200.359 HRK.

Svoje iskustvo energetske tranzicije otoka i uspješne suradnje sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, sudionicima je približio zamjenik gradonačelnika Grada Cresa Marin Gregorović.

- Hrvatska elektroprivreda na Cresu trenutno gradi i najveću solarnu elektranu u RH, koja će imati 10 mW snage. Osim što je to veliki uspjeh za pitanje čiste energije, mi smo pitanje energetske tranzicije i mogućnosti koje ono nudi putem radionica otočne razvojne agencije približili i našim građanima - kazao je Gregorović.

Da brojne lokalne zajednice u RH nisu čekale Zeleni plan EU za pokretanje vlastite energetske tranzicije, primijetio je i zastupnik Tonino Picula.

- Otok Krk zelene politike provodi barem već deset godina i primjer je dobre prakse koji se često spominje u Europskoj uniji. Cres, Lošinj, Brač, Hvar, Korčula, također su se spremno odazvali pozivu Tajništva inicijative za čistu energiju, te su sami pokrenuli tu energetsku tranziciju. Zlarin je, pak, bez jednog eura pomoći iz EU sam pokrenuo priču oko deplastifikacije otoka – rekao je Picula, zaključivši kako borbu protiv klimatskih promjena prvenstveno smatra pitanjem osobne motivacije.

Nešto pesimističniju sliku iskorištenosti potencijala hrvatskih otoka dala je Maja Jurišić iz Udruge Pokret otoka.

- Kada netko gleda iz daleka, potencijali hrvatskih otoka se čine veliki i zaista nepresušni. Međutim, kada pogledamo malo dublje u lokalnu zajednicu i kada dođemo do konkretnih brojeva, onda dolazimo do bolnog suočavanja s realnošću – poručila je Jurišić, istaknuvši kako najveću ulogu u energetskoj tranziciji otoka imaju sami mještani.

Iskustvo s angažmanom samih mještana u borbi protiv klimatskih promjena s ostalim je panelistima podijelila Ivana Kordić iz Građanske inicijative Zlarin bez plastike.

- Priča o Zlarinu puno je puta ispričana upravo zato što vrijedi biti ispričana. Krenuli smo „tiha voda brege dere” načinom s 10.000 kuna koje smo dobili iz natječaja Terra Huba, a tada smo dobili i prvu donaciju iz Volva kao predstavnika privatnog sektora – kazala je Kordić, poručivši da je najbolji dio cijele priče bila sloboda u korištenju tih sredstava. Sljedeći korak, tvrdi, je prenijeti iskustvo na ostale otoke u arhipelagu, među kojima će prvi biti Krapanj.

S obzirom na to da su otoci izolirane i dislocirane zajednice, mogli bi se koristiti kao svojevrsni poligon za testiranje energetske tranzicije, smatra Ugo Toić iz gradske kompanije OTRA na otoku Cresu.

- Otoci i na razini EU imaju drugačiji status koji im omogućava dodatnu prednost, pa na njima možemo testirati nove tehnologije koje će se kasnije primjenjivati na višim jedinicama uprave – poručio je Ugo Toić, dodavši kako je prilika puno, ali da je zbog ograničenih kapaciteta na otocima, najveće pitanje koliko se raspoložive prilike mogu iskoristiti.

Hoće li ekonomska kriza uzrokovana pandemijom Covida-19 odgoditi otvaranje zelenih radnih mjesta? Sandra Vlašić iz Zelene energetske zadruge smatra da se to nipošto ne smije dogoditi.

- Prema nedavnoj analizi UN-a, broj katastrofa se posljednjih 20 godina udvostručio. Štoviše, prosječno se događa čak jedna katastrofa dnevno, što je izuzetno veliki raspon točaka na kojima su potrebne hitne intervencije. Više od polovice populacije, točnije, 4 milijardi ljudi, bilo je zahvaćeno njihovim posljedicama, a trošak štete veći je od 3000 milijardi dolara – istaknula je Vlašić, dodavši kako cijena katastrofa koje su se dogodile posljednjih godina odgovara ukupnom proračunu EU, zbog čega bi se trebalo raditi na amortizaciji posljedica budućih katastrofa.

 

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. ožujak 2021 23:20