Kohezija u opasnosti

Sokol: "Interreg nam nudi šansu da granice i tijekom pandemije umjesto prepreke postanu prilika"

No, Interreg bi mogao postati jednom od najbolnijih žrtava proračunskih rezova dogovorenih na maratonskom summitu Europskoga vijeća
A healthcare worker in protective suit attends a COVID-19 patient at the Intensive Care Unit (ICU) of the Ramon y Cajal Hospital in Madrid on October 15, 2020. (Photo by OSCAR DEL POZO/AFP)
 Oscar Del Pozo

Prekogranično liječenje jedno je od ključnih pitanja u Europskoj uniji, a ono gotovo nikad nije bilo važnije nego ove godine, kada se cijelim svijetom već mjesecima nezaustavljivo širi virus Sars-Cov-2. Međutim, izuzetno mali postotak europskih građana upoznat je sa svojim pravima i mogućnostima za korištenje usluge prekograničnog liječenja. Prema podacima Europskog revizorskog suda, samo 200.000 ljudi godišnje koristi mogućnosti koje im se pružaju u sklopu Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti.
Na taj bi se izazov, smatra hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ, EPP), najefikasnije moglo odgovoriti unaprjeđenjem Programa prekogranične suradnje (Interreg), čija je glavna zadaća smanjiti postojeće nejednakosti između regija EU u pogledu njihovog ekonomskog i društvenog razvoja.
„Interreg je definitivno jedan od programa s kojim se može doprinijeti zdravstvu i koji našim građanima može bitno olakšati pružanje zdravstvene skrbi, osobito u pograničnim područjima“ rekao je zastupnik u četvrtak, tijekom sjednice Odbora za regionalni razvoj (REGI) u Bruxellesu na kojoj se raspravljalo o stanju pojedinih dosjea kohezijske politike.
Zastupnik Sokol tijekom rasprave je istaknuo kako bi se u sklopu Interrega mogla promovirati prevencija i zdravstvena edukacija, unaprijediti zdravstvena skrb stanovništva u pograničnim zonama, ali i riješiti glavni izazovi s problemima u dostupnosti zdravstvenih usluga.
U nedavnoj studiji koju je Europska komisija provela o aktivnosti u području prekogranične suradnje u kontekstu zdravstvene skrbi, utvrđena su čak 423 projekta financirana sredstvima EU kojima se pružala potpora inicijativama prekogranične suradnje u području zdravstvene zaštite u razdoblju 2007. do 2017., a većina ih se odvijala između država sa sličnom tradicijom socijalne države.
„Na taj program možemo gledati kao na višenamjenski instrument koji nam omogućuje da granice umjesto prepreke, postanu prilika.“ zaključio je europarlamentarac, istaknuvši sa se na krilima tog programa povezalo više od 170 milijuna Europljana, a da su njihovi životi postali još kvalitetniji.
U sklopu tog programa, uzduž francusko-belgijske granice uspostavljeno je sedam zona organiziranog pristupa prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, dok su na području Donje Austrije, Južne Češke i Moravske u okviru inicijative Healthacross uspostavljeni centri za hitnu pomoć. Nekolicina projekata koje sudjeluju u programima Interreg trenutno pridonosi i koordiniranijem pristupu pandemiji. Naime, na graničnom području između Nizozemske, Belgije i Njemačke uspostavljen je trilateralni krizni centar radne skupine Corona. Između Francuske i Španjolske postavljena je i prekogranična bolnica Cerdanya koja sudjeluje u razmjeni kapaciteta i osoblja za intenzivnu njegu.
Koristi Interrega za hrvatske regije bile bi višestruke. Bolnice bi uz pomoć kohezijskih instrumenata mogle osigurati potrebnu opremu i infrastrukturu kojom bi se, osim hrvatskih pacijenata, mogli liječiti i pacijenti drugih država članica EU.
Međutim, Interreg bi mogao postati jednom od najbolnijih žrtava proračunskih rezova dogovorenih na maratonskom summitu Europskoga vijeća. Upravo zato, europarlamentarci svim raspoloživim sredstvima pokušavaju zaštititi što je moguće veći udio njegovih sredstava. Do sad se intenzivnim pregovorima pronašla rješenja za gotovo 90 posto nesuglasica između tri glavna sudogovaratelja Višegodišnjeg financijskog okvira i financijskog paketa Europa za sljedeće generacije, u sklopu kojeg bi Hrvatskoj trebalo pripasti više od 22 milijarde eura. U tom je prijedlogu Interregu namijenjeno 7,9 milijardi, što većina zastupnika u Europskom parlamentu, koje u konačnici odobrava sedmogodišnji proračun EU, nije dovoljan iznos za odgovor na rastuću nejednakost između regija.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. listopad 2020 15:55