Sve više stanovnika gradova u Španjolskoj traži ekološke i održive alternative gradskom životu, kako bi se povezali s prirodom i pobjegli iz zagađenog urbanog okruženja i nezdravih gužvi. Posebice je to prisutno u vrijeme koronavirusa.
Mnogi mali španjolski gradovi žele privući one razočarane naletom "digitalnog napretka" i pomoći zaustaviti depopulaciju u ruralnim područjima za što postoji i izraz "España vaciada", u prijevodu"ispražnjena Španjolska". Da bi se postigao taj cilj, u cijeloj je zemlji je u tijeku niz projekata.
Miguel Ángel Casado, entuzijastični stručnjak za pčelarstvo, odlučio je pojednostaviti postupak koji promiče održivost i biološku raznolikost, pomaže u sprječavanju depopulacije malih sela i regija te stvara nova radna mjesta na lokalnoj razini.
Casado, bivši predsjednik španjolske Udruge pčelara i Udruge pčelara središnje regije Alcarria, čini to s grupom učitelja iz Instituta za stručno osposobljavanje Sierra de la Virgen u Illueci, gradu s oko 3.000 stanovnika u Aragonskoj regija El Aranda.
Casado je također gradonačelnik Hombradosa, u provinciji Guadalajara, koja ima samo 32 stanovnika. No, vjeruje da će "doći više ljudi da se skrase" kada to zdravstvena situacija dopusti.
Mali gradovi poput Illuece zabilježili su odljev svog lokalnog stanovništva, posebno nakon ekonomske krize 2008. godine, koja je narušila jednu od svojih glavnih lokalnih industrija: proizvodnju obuće.
Mnogi su se ljudi vratili u ruralna područja u posljednjih nekoliko godina, ali ova "renesansa" ruralnog svijeta zahtijeva stvaranje radnih mjesta koja bi bila održiva te bi privukla mlade ljude.
Casadovi projekti "održive pčelarske industrije" nalaze se u nekoliko regija između Zaragoze i Guadalajare. Također, on je učitelj i prenosi svoje akademsko znanje o pčelarstvu tamo gdje je najpovoljnija zemlja te gdje se od njega traži da pomogne u promicanju lokalne biološke raznolikosti.
Njegov križarski rat za „bio-pčelarstvo“ doveo ga je do podučavanja učenika, uglavnom mladih, o pčelarstvu. No među njima ima i onih sredovječnih i starijih, što „presudno doprinosi promicanju biološke raznolikosti“, tvrdi Casado.
Visoka vrijednost malih gradova u doba pandemije
“S utjecajem krize COVID, puno se ljudi vraća u male gradove i sela jer mogu živjeti s manje novca i u prirodnom okruženju. U Hombradosu smo već primili nekoliko zahtjeva ljudi koji se ovdje žele trajno nastaniti. Imaju stoku, koze. Drugi žele razviti projekt ‘pčelarstva i seoskog turizma’ u regiji ”, rekao je Casado za EuroEFE.
Jedna od aktivnosti razvijenih u Hombradosu je 'med iz peći', konstrukcije izrađene od nepečene opeke i pločica koje služe kao zamjenske košnice za pčele.
"Ovaj bi sustav omogućio, primjerice obitelji od pet ljudi da ovdje zaradi dovoljno za život", objasnio je Casado.
Obuka buduće generacije 'pčelarskih poduzetnika'
Casado i njegov tim počeli su podučavati novim tehnikama u tradicionalnom pčelarstvu, "akademskom programu" koje je pohađalo oko 20 učenika, u dobi između 14 i 18 godina, na Institutu za stručno osposobljavanje "Sierra de la Virgen" u Illueci.
"Ove godine, usprkos COVID-u, uspjeli smo pokrenuti program", rekao je Casado.
"Učenici se uče kako stvoriti vlastitu pčelarsku tvrtku, kako njome upravljati, kako je organizirati i koje proizvode pčelinjak proizvodi. Učimo ih od samih osnova do tehnika umjetnog oplođivanja matice. U Španjolskoj ovo podučava vrlo mali broj pčelara, osim nas”, naglasio je.
Casadovo opredjeljenje dijeli i Laura Provincial, jedna od profesorica u Institutu za stručno osposobljavanje Illueca.
U akademskoj godini 2019.-2020. Lekcije su se održavale redovito. U Illueci COVID-19 do sada nije imao velikog utjecaja. i optimistični su u pogledu budućnosti.
Centar nudi "dva ciklusa obuke: osnovno stručno usavršavanje u šumarstvu i još jedan, usredotočen na korištenje i očuvanje prirodnog okoliša", rekao je Provincial za EuroEFE.
"Otkrili smo da je dio službenog programa u regiji Aranda posvećivao puno pažnje pitanjima kao što su drvo i biomasa, ali vrlo malo pažnje pčelarstvu ili dobivanju proizvoda iz košnice. Smatrali smo da je dobra ideja razlikovati se od ostalih obrazovnih centara i pokrenuti pčelarstvo”, objasnila je Provincial.
Nade učenika usmjerene su na pčelarstvo kao budući stalni posao
Taj stav dijele i studenti, poput 18-godišnjeg Álvara Andaluza, koji trenutno pohađa prvi tečaj "Aprovechamientos Forestales" (tehnike sječe šumskih resursa).
“U početku pčelarstvo nisam ni smatrao poslom. Za mene je to bio poput novog i potpuno nepoznatog svijeta. Malo po malo, naučio sam više o tome, zahvaljujući Lauri i mojim ostalim učiteljima, i na kraju sam bio vrlo oduševljen. Sad stvarno razmišljam o poslu u tom sektoru ”, rekao je Andaluz za EuroEFE.
"Školski dan započinje vrlo rano s održavanjem košnica, što je nešto bitno, ali također provodimo mnogo sati u pošumljavanju cijelog područja", objasnio je.
Entuzijazam među mladima za poslove koji kombiniraju poljoprivredu i prirodu ključan je za osiguranje generacijske obnove: u Španjolskoj i drugim zemljama EU više od 90% poljoprivrednika i stočara blizu je mirovine, izvijestio je Efe agro.
Pčelarstvo kao pokretač promicanja veće bioraznolikosti
Jedna od najvećih dobrobiti održivog pčelarstva je povećanje lokalne bioraznolikosti, kaže Provincial.
''Naš je projekt interdisciplinaran: ne samo da se usredotočujemo na iskorištavanje šuma već umjesto sadnje hrasta borova i crnike, koji su već dobro poznati na tom području, predlažemo i proizvodnju medonosnih biljaka (lipa, eukaliptusa, lješnjaka, hrašća, vrba) i aromatičnih biljaka ”, objašnjava ona.
I sve to, kako bi se potaknuo pčelinji zadatak oprašivanja.
"Postavili smo pčelinjake kako bismo pomogli oprašivanju cvijeća i tako pridonijeli jačanju biološke raznolikosti. Kada se košnice postave na mjestima gdje ih prije nije bilo, cvjetanje je intenzivnije i to s vrstama cvijeća koje prije nisu bile viđene. Pčele su ključne za biološku raznolikost. Podsjetio bih na citat koji se pripisuje Albertu Einsteinu: Kada bi nestalo pčela iz svijeta, čovjeku bi ostale samo četiri godine života ”, rekla je Provincial.
Casado je naglasio da pčelarstvo može presudno doprinijeti "povratku prirode u svoj normalni ciklus".
„U ovom trenutku - i ne samo zbog krize COVID - vidimo da je čitav ciklus prirode neuravnotežen. Zime više nisu zime, proljeće više nije proljeće, ljeto više nije ni ljeto. Došli smo do točke u kojoj ne znamo u kojoj smo sezoni. Sve su to jasni znakovi dramatične stvarnosti klimatskih promjena ”, rekao je.
Poboljšanje raznolikosti lokalne flore i faune
“Područje (Illuece) na kojem smo postavili pčelinjake nije neplodno, ali nema puno vegetacije. Postoji nekoliko ružmarina, brnistre i malo ostalih vrsta biljki. Cilj nam je tamo posaditi nove autohtone vrste, prilagođene tom području. Sadit ćemo neven, majčinu dušicu, ružmarin i lavandu, a uzgajat ćemo i neke vrste medonosnih ukrasnih biljaka koje doprinose obogaćivanju područja ”, rekla je Provincial.
To također "obogaćuje mikrofaunu, što pomaže novim oprašivačima da dođu na ovo područje i poboljšava usjeve i voćke oko njega", dodala je.
Da bi pomogli da se ova aktivnost nastavi, imaju financijsku potporu regije Aranda, godišnju potporu za tečajeve na Institutu te potporu lokalnog vijeća. Iako gospodarske perspektive nisu povoljne, nadaju se da će dobrim tempom nastaviti u 2021. i nakon toga, naglasila je Provincial.
Međutim, organsko pčelarstvo također se suočava s prijetnjama. “Među najozbiljnijima su herbicidi i pesticidi, poput glifosata i neonikotinoida. Ljudi koriste previše otrova. Mi se s ostalim dotičnim sektorima, borimo protiv glifosata ”, objasnio je Casado.
'Seoski pčelinji turizam' za poticanje lokalnog zapošljavanja
Ali Casado, Provincial i drugi suradnici smišljaju nove ideje povezane s "pčelarskim turizmom". U Hombradosu, Casado planira organizirati turističku stazu kroz područja pčelinjaka koja vodi do obližnjeg dvorca Zafra i ruta za jahanje u regiji.
“Uz pčelarstvo, seoski turizam će biti naš drugi veliki ekonomski pokretač. Zbog krize COVID ljudi traže zelene površine. Ja to zovem ‘tihi turizam’. Ljudi se ovdje dolaze opustiti, daleko od buke ”, rekao je Casado.
“Mnogi se ljudi vraćaju tradicionalnim načinima života. Imaju pet ili šest pčelinjaka, domaćih životinja i povrća za samoopskrbu. Na kraju, ova nas je kriza prisilila da se vratimo korijenima, da poštujemo prirodu. Barem ima taj pozitivan aspekt ”, naglasio je.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.