NEWSLETTER 'Glavni gradovi' : Tajani će morati objasniti svoje izjave o Mussoliniju

RIM

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani ponovno je u središtu kontroverze, nakon što je u svom govoru pohvalio ostavštinu fašističkog diktatora Benita Mussolinija.

- Mussolini? Dok nije ušao u svjetski rat na strani Hitlera i dok nije počeo promovirati rasističke zakone, napravio je puno pozitivnih promjena, osobito za razvoj talijanske infrastrukture. Ako se objektivno sagleda što je sve napravio tijekom svoje vladavine, ne može se reći da nije napravio nešto pozitivno – rekao je Tajani za talijanski Radio 24.

- Nisam fašist, nikada nisam ni bio i ne podržavam tu ideologiju. Međutim, ako trebamo biti iskreni, Mussolini je gradio ceste, mostove, zgrade i sportske ustanove, a Italiji je vratio izgubljene teritorije. Kada povijesni stručnjaci procjenjuju njegovu ostavštinu trebaju biti objektivni, unatoč tome što se nitko ne slaže sa suludim rasističkim zakonima i objavom rata koja je bila samoubojstvo – nastavio je.

- Naravno, Mussolini nije bio predstavnik demokracije. Neke je stvari napravio, istina. Ali ne smijemo njegovu ostavštinu sagledavati pristrano, već smo dužni u obzir uzeti i pozitivne stvari koja je njegova vlada napravila za Italiju – dodao je.

Njegove su izjave potaknule lavinu reakcija u Europskom parlamentu. Čelnik grupacije Socijalista i demokrata (S&D) Udo Bullmann izjave je nazvao 'nevjerojatnima'.

- Kako predsjednik Europskog parlamenta ne može spoznati prirodu fašizma? Tražimo pojašnjenja njegovih izjava što prije – napisao je na svom službenom Twitter profilu.

- Dva sata nakon što je hvalio Mussolinijevu ostavštinu, Tajani se susreo sa Salvinijem i Melonijem, predstavnicima ekstremne desnice. Je li to budućnost Europske pučke stranke nakon Orbana? - dodao je Bullmann.

Italija svakim danom sve bliže kineskom bloku: Memorandum koji su najavile kineska i talijanska vlada, a koji je prošlog tjedna objavio Euractiv.com, i dalje je središte političke debate u Italiji.

Plan Kine da Italiju iskoristi kao svoj europski poligon već je zabrinuo Washington, unatoč tome što memorandum još uvijek nije službeno potpisan, već se očekuje da će se to finalizirati tijekom službenog posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga krajem mjeseca.

Talijanski zastupnik Lucio Malan iz stranke desnoga centra Forza Italia (EPP) je na upit Euractiva potvrdio da Rim poduzima niz mjera za ostvarenje 'vrlo konkretnog političkog cilja'. Referirao se i na nedavni posjet Luigia Di Maia Kini, ali i na veto koji je Italija uložila na razini Europskoga vijeća tijekom rasprave o priznavanju privremenog legitimiteta Juan Guaidòa kao predsjednika Venezuele.

Potpredsjednik parlamentarnog odbora za sigurnost i obavještajnu službu Adolfo Urso (koji surađuje s desnom strankom Fratelli d'Italia Europskih konzervativaca i reformista) Euractivu je rekao da je talijanska vanjska politika već doživjela ključne reforme proteklih mjeseci.

- Činjenica je da vlada to nije potvrdila državi, pa niti zastupnicima parlamenta – dodao je Urso.

Prema parlamentarcima, najveći rizik od veće suradnje s Kinom i dalje je nacionalna sigurnost i kibernetičke prijetnje.

BRUXELLES

Skandal zbog humanitarne vize: Upit belgijske vlade razotkrio je kontroverznu proceduru koju je koristio bivši ministar vanjskih poslova Theo Francker (N-VA) odobravajući humanitarne vize sirijskim izbjeglicama koji su bili kršćani. Zastupnici belgijskog parlamenta, uz iznimku flamanskih nacionalista iz stranke N-VA, jednoglasno su osudili njegovu praksu koja je pridonijela neredu u migrantskoj politici te države. Ta je procedura bila finalizirana zaobilaženjem regularnih administrativnih kanala te se nije provjeravao identitet izbjeglica kojima se viza odobrila.

U konačnici, procedurom su odobrene vize za više od 1.502 ljudi; više od njih tisuću dobilo je pravo na azil, dok ih je 121 dobilo vizu, ali belgijska vlada nema saznanja o njihovim kretanjima nakon toga.

Neprivlačan kapital EU? Oko 275 britanskih bankarskih i financijskih tvrtki izjavilo je da namjeravaju svoje poslovnice preseliti u Europu nakon Brexita. Dublin je svakako u tom kontekstu najveći pobjednik zato što će zbog Brexita 'ugostiti' više od 100 firmi, a njega slijede Luxemburg (60), Pariz (41), Frankfurt (40) te Amsterdam (32). Bruxelles nije iskoristio priliku, pa je uspješno privukao samo devet poduzeća. (Alexandra Brzozowski, Euractiv.com)

LONDON

'Tvrdi' Brexit? Nema šanse! Britanski zastupnici jučer su glasovanjem odbili napuštanje Europske unije bez sporazuma, ali s malom većinom. Odluka nije pravno obvezujuća, već savjetodavna, tako da i dalje postoji opasnost 'tvrdog' Brexita 29. ožujka. Danas će se održati glasovanje o odgodi Brexita. (Samuel Stolton, Euractiv.com)

BERLIN

Zeleni žele ambiciozan proračun za eurozonu: U dokumentu koji je objavio Euractivov medijski partner Tagesspiegel, zastupnici njemačke stranke Zeleni apeliraju na proračun vrijednosti najmanje 1 posto BDP-a Europske unije, što bi značilo 150 milijardi eura godišnje. Međutim, Zeleni su u tome naglasili da računaju jedino na BDP eurozone, a ne cijele Unije unatoč tome što se sam dokument odnosi na proračun cijele EU. (Euractiv.de)

PARIZ

Zakon o zviždačima u Francuskoj: Nakon dogovora diljem EU-a, Francuska je promijenila svoje mišljenje i objavila svoju potporu direktivi EU o zviždačima. No, Francuska će morati najprije promijeniti vlastiti zakon, tzv. Sapin II. Direktiva EU-a dopušta zviždačima da odaberu bilo koji kanal kojim žele širiti vijest, dok je francuski zakon mnogo stroži.

Pariz protiv EPP-a zbog Strasbourga: Europski zastupnici, lokalni političari i francuska vlada izrazili su snažnu zabrinutost zbog kritika Kršćanske demokratske unije (CDU) da Strasbourg ostane sjedište Europskog parlamenta. No, čini se da je EPP, najveća stranka Europskog parlamenta, zainteresirana za tu ideju. (EURACTIV.fr)

VARŠAVA

Od vojske do održavanja mira: Poljska vlada priopćila je kako će u Libanon rasporediti 170 vojnika u okviru mirovne misije UNIFIL-a. Prethodna vlada radije se usredotočila na vojnu nazočnost u Iraku i Afganistanu.

Više štete nego koristi: Prema Poljskom ekonomskom institutu, organizaciji povezanoj s uredom premijera, tvrdi Brexit bi Poljsku koštao 46.500 radnih mjesta povezanih s izvozom u Ujedinjenu Kraljevinu ili 0,3% ukupne radne snage. Najosjetljiviji sektori uključuju poljoprivredu i preradu hrane, gdje više od 10.000 ljudi riskira zbog gubitka posla. (EURACTIV.pl)

ATENA

Službeno ljevičarski Progresivni savez: Vladajuća stranka Alexisa Tsiprasa SYRIZA (Europska ljevica) sudjelovat će na izborima za EU pod imenom "SYRIZA-Progresivni savez" u pokušaju da proširi svoju publiku na centralno lijeve glasače, uključujući kandidate koji nisu članovi stranke.

Turizam je u porastu: Grčki sektor turizma i putovanja povećao se prošle godine za 6,9%, što čini 20% BDP-a i 20% radnih mjesta, prema istraživanju koje je proveo World Travel and Tourism Council (WTTC).

Grčka protiv ukidanja pregovora s Turskom o priključenju: Glavne Grčke stranke u Europskom parlamentu glasovale su protiv rezolucije o zamrzavanju pregovora o priključenju Turske Europskoj uniji. Međutim, vijesti nisu bile naslovnice u mainstream medijima. (Theodore Karaoulanis, EURACTIV.gr)

BRATISLAVA

Slovačka će nastaviti subvencionirati e-mobilnost: Vlada je odobrila dugo očekivani akcijski plan za elektromobilnost. 'Slovačka je automobilska supersila. Elektromobilnost je trend u prometnom sektoru i ako želimo ostati lider, moramo iza toga izaći', rekao je ministar gospodarstva Peter Žiga. Planom se predviđa 5 milijuna eura subvencija za kupnju novih električnih vozila, 1 milijun eura za lokalne vlasti za izgradnju potrebne infrastrukture i 30.000 eura za informativnu kampanju. (Pavol Szalai, EURACTIV.sk)

PRAG

Babiš podupire drugi referendum o Brexitu: Prema riječima češkog premijera Andreja Babiša, trebao bi biti drugi referendum o Brexitu. To je ono što je sugerirao svojoj britanskoj kolegici Theresi May u nedavnom telefonskom pozivu.

- Rekao sam joj da bi najbolja opcija bila da Ujedinjeno Kraljevstvo ostane u EU. Zato sam uvjeren da vrijedi pozvati se na drugi referendum - rekao je Babiš. Ali je također priznao da je odbila uzeti njegov savjet.

Češki digitalni porez: Ministri financija EU-a se nisu složili oko digitalnog poreza za tehnološke tvrtke. Zbog toga Češka Republika želi imati vlastito zakonodavstvo. 'Počela sam raditi na takozvanom digitalnom porezu na nacionalnoj razini', izjavila je ministrica financija Alena Schillerová. Također, Aktuálně.cz (medijski partner Euroactiv.cz) je citirao njezinu izjavu da bi porez na svjetskoj razini bio najbolja opcija. (Aneta Zachová, EURACTIV.cz)

BUKUREŠT

Parlament odbacuje preispitivanje proračuna: Rumunjski parlament odbacio je zahtjev predsjednika Klausa Iohannisa za reviziju državnog proračuna. Kao rezultat toga, proračun se vraća predsjedniku, koji je prisiljen potpisati ga i donijeti zakon.

Rusija će izvući korist od korupcije: Ako Rumunjska ne krene uspješno rješavati problem korupcije, to će omogućiti drugim akterima, poput Rusije, da naštete zemlji te profitiraju i stvore podjele u rumunjskom društvu, izjavio je američki veleposlanik u Bukureštu Hans Klemm u intervjuu za Radio Slobodna Europa. Veleposlanik je također govorio o kibernetičkim napadima NATO-a na saveznike koje sponzorira Rusija i izrazio potporu kandidaturi Laure Codrute Kövesi na mjesto glavne europske tužiteljice.

(EURACTIV.ro)

SOFIJA

Mlade majke: Prema podacima Eurostata, u 2017. godini najveći udio rođenja prvog djeteta među majkama tinejdžericama (mlađim od 20 godina) zabilježen je u Bugarskoj (13,8 posto). Najniža prosječna starost za prvi porod u EU također je zabilježena u Bugarskoj (26,1 godina). Rođenje trećeg djeteta činilo je 7,9 posto od ukupnog broja, što je najniže u EU. (Dnevnik.bg)

ZAGREB

Produljenje Brexita: Hrvatska je otvorena ideji produljenja roka za Brexit, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković. On vidi dva scenarija: kraći rok koji će dati konačnu šansu za uredan Brexit najkasnije do 1. srpnja; ili dulji rok, koji bi pokrenuo niz pitanja kao što su izbori u EU. Plenković preferira kraći rok.

SARAJEVO

HDZ BiH odbio osuditi srpske šoviniste: Na zasjedanju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, vodeća hrvatska stranka (HDZ BiH) glasala je protiv uključivanja osude skupa srpskih šovinista i rasista (četnički pokret) na dnevni red. Svi predstavnici srpskih stranaka također su glasovali protiv. (Željko Trkanjec, EURACTIV.hr)

BEOGRAD

Španjolska ustrajava na nepriznavanju Kosova: španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell izjavio je kako Madrid nije promijenio svoje stajalište o Kosovu. Dodao je kako se rješenje problema može naći samo kroz dijalog. Španjolska je jedna od pet članica EU koje nisu priznale neovisnost Kosova.

Prema riječima srpskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića, Srbija podržava teritorijalnu cjelovitost Španjolske i protivi se pokušajima internacionalizacije katalonskog pitanja. (Julija Simić, Beta-EURACTIV.rs)

MADRID

Katalonski predsjednik Quim Torra odbio je povući iz službenih zgrada žute vrpce i zastave Estelade, oba simbola pokreta za nezavisnost. Separatistički vođa nije poštovao 48-satni rok koji je Središnji izborni odbor izdao kako bi se uskladio s naredbom koju je zatražio Ciudadanos, najveća oporbena stranka u Kataloniji.

Torra je optužio izborni autoritet za pristranost i kazao kako brani 'slobodu izražavanja državnih službenika' kako bi prikazao te simbole.

Španjolska će održati izvanredne izbore 28. travnja, a Katalonija će biti ključno pitanje tijekom kampanje. Zemlja će također održati lokalne, regionalne i europske izbore 26. svibnja. (Jorge Valero, EURACTIV.com)