Ruski diplomat: Moskva nije odgovorna za širenje euroskepticizma

MADRID

U razgovoru s Euractivovim medijskim partnerom EFE uoči održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Petersburgu (svojevrsnom ruskom Davosu), veleposlanik Ruske Federacije pri Španjolskoj Juri Korčagin istaknuo je da Kremlj ne stoji iza porasta euroskepticizma.

- Želimo ujedinjenu, prosperitetnu, predvidljivu i stabilnu Europu. Baš zato, nismo zainteresirani za nikakav tip konflikta i nepredvidljivih scenarija u našem neposrednom susjedstvu. Euroskeptici svoje korijene imaju u matičnim državama, a ne u Moskvi – tvrdi ruski diplomat.

Dodao je i da Europa tvrdi kako Rusijom vladaju lažne vijesti.

- No, čak i kada čitam španjolske novine, 90 posto stvari koje se pišu o Rusiji mogu nas samo nasmijati ili preplašiti do koje mjere nas Europa ne razumije. Ako se zanesete tvrdnjom da Rusija hrani euroskepticizam, nikada nećete pronaći uzrok tog problema – izjavio je Korčagin.

Korčagin je tijekom razgovora naglasio da se nada kako će budući sastav Europske komisije i Parlamenta biti objektivniji u bilateralnim odnosima s Rusijom, a izrazio je i nadu da će Europska unija uskoro ukinuti korektivne mjere protiv Moskve koje je implementirala zbog ruske aneksije Krima.

Govoreći na summitu Inicijative Triju mora u Sloveniji, bivši američki general James L. Jones je naglasio da bi granice Europske unije između Baltika i Crnog mora trebale biti osnažene.

- Tamo počinje obrana cijele Europe; opasnosti koje tamo postoje treba uzeti ozbiljno i na njih adekvatno odgovoriti – izjavio je, dodavši da američka administracija podupire stratešku suradnju i da je spremna investirati nekoliko milijardi dolara u razvoj regije.

U međuvremenu, nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Petersburgu, predsjednik Bugarske Rumen Radev izjavio je da će Rusiji biti dana vodeća uloga u izgradnji Nuklearne elektrane u Belenu, javlja Euractivov medijski partner Dnevnik.bg.

- Naš drugi sastanak u tako kratkom vremenu jasna je poruka dinamike bilateralnih odnosa dviju država, koju oblikuje i duboka povijesna te kulturalna povezanost – izjavio je Radev.

Radev je za TASS rekao da je važno razviti ekonomsku suradnju s Rusijom unatoč sankcijama, a pritom je i ponovno naglasio kako je izgradnja elektrane Belen neizbježna.

S Putinom se susreo i slovački premijer Peter Pellegrini, a sastanak je opisao kao 'dobar i otvoren' za suradnju s Rusijom po pitanju energetike, trgovine i obrazovanja. Prema Putinu, Slovačka je jedna od ključnih partnera Rusije, zbog 'povijesne povezanosti i tradicije'.

Pellegrini je Putina pozvao na 75. obljetnicu Slovačkog nacionalnog ustanka koje će se u kolovozu održati u Banskoj Bistrici. Na obljetnicu ustanka pozvan je i američki predsjednik Donald Trump. Šef slovačke diplomacije Miroslav Lajčák potvrdio je da je Slovačka spremna ugostiti ta dva predsjednika, ako za tim bude potrebe.

U međuvremenu, hrvatska obavještajna služba SOA prošloga je tjedna objavila izvješće u kojem je istaknula sve potencijalne rizike od terorizma koje u Hrvatskoj kao članici NATO-a postoje.

Agencija je Hrvatsku upozorila da je država u opasnosti od kibernetičkih napada APT tipa.

- S obzirom na činjenicu da će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije sljedeće godine, SOA vjeruje da opasnost od kibernetičkih napada konstantno raste – stoji u izvješću.

(EUROEFE.EURACTIV.es, Dnevnik.bg, Lucia Yar, EURACTIV.sk, Željko Trkanjec, EURACTIV.hr)

BRUXELLES

Kaos u koaliciji, drugi dio: Belgija ne može ponovno doživjeti dugoročni period formiranja federalne vlade, kao što je to bio slučaj 2010. i 2011. kada je čelnicima stranaka trebalo 541 dan da osiguraju parlamentarnu većinu, upozoravaju vodeći koordinatori Didier Reynders i Johan Vande Lanotte, nakon što je kralj produljio pregovarački proces do 17. lipnja.

- Važno je da pregovore o formiranju vlade održimo u što skorijem roku – izjavio je Reynders, naglasivši da je zbog ekonomskih nestabilnosti oko Brexita, Belgija treba što prije donijeti proračun. Čelnici parlamentarnih stranaka nadaju se da će se vlada sastaviti do jeseni. (Alexandra Brzozowski, EURACTIV.com)

LONDON

Bojazan od tvrdolinijaša: Stranka Nigela Faragea u četvrtak je doživjela neočekivani poraz, nakon što su laburisti organizirali prijevremene izbore u izbornoj jedinici u Peterboroughu. Naime, većina analitičara očekivala je da će stranka Brexit iskoristiti momentum dobiven na izborima za Europski parlament i osigurati pobjedu, koja je u konačnici pripala laburistima. Brexit je osvojio drugo mjesto, a torijevci treće. Farage je napustio stranački stožer na stražnja vrata, nekoliko minuta prije objave rezultata. (Benjamin Fox, EURACTIV.com)

BERLIN

Policija presreće govor mržnje na internetu: Federalna kriminalna policija BKA iznijela je seriju racije protiv osumnjičenih za govor mržnje na internetu. Policija počinitelje tereti zbog javnog poziva na počinjenje kaznenih djela, vrijeđanje javnih službenika i antisemitskih uvreda na društvenim mrežama. (Claire Stam, EURACTIV.de)

RIM

Mir u Rimu: Nakon “korisnog, pozitivnog i srdačnog” sastanka u Rimu, dva zamjenika talijanskog premijera Matteo Salvini i Luigi Di Maio napisali su u zajedničkoj izjavi da “Vlada mora nastaviti i dalje s radom”.

Bio je to prvi sastanak čelnika dviju vladajućih stranaka u dva mjeseca. Međutim, razlike su još uvijek prisutne, posebno u vezi s problemom deficita: Pet zvjezdica i talijanski premijer Giuseppe Conte žele se držati pravila, dok Lega nema nikakvih problema u njihovom kršenju. (Gerardo Fortuna, EURACTIV.com)

>> Pročitajte više na ANSA-i: Vlada mora nastaviti s radom rekli su Di Maio i Salvini nakon razgovora

VARŠAVA

Preporuke za Poljsku: Europska komisija preporučila je Poljskoj povećanje dobi za umirovljenje, koja je nedavno smanjena na 65 godina za muškarce i 60 za žene. Istodobno, Bruxelles je upozorio Varšavu da se mora pobrinuti da umirovljenici ne upadnu u zamku siromaštva. Posljednje, ali ne i najmanje važno, izvršna vlast EU kazala je kako bi se tom mjerom trebalo potaknuti sudjelovanje na tržištu, koje je nisko unatoč niskoj stopi nezaposlenosti. (EURACTIV.pl)

BUKUREŠT

Potvrđen rast BDP-a: Rumunjsko gospodarstvo poraslo je 5 posto u prvom tromjesečju, pokazali su privremeni podaci u četvrtak, potvrđujući prvu procjenu objavljenu prošlog mjeseca. Većina gospodarskih sektora rasla je u prva tri mjeseca u usporedbi s istim razdobljem 2018. godine, no rast je uglavnom bio potaknut maloprodajom, IT industrijom i uslugama, objavio je statistički institut INS.

Proeuropski pakt: PSD, vladajuća socijalistička stranka u Rumunjskoj, želi potpisati proeuropski sporazum koji je predložio predsjednik Klaus Iohannis, ali također želi uključiti još neke stvari, izjavila je premijerka Viorica Dancila.

Dok je pakt koji je predložio Iohannis odnosio samo na pravosudni sustav, uključujući rezultate antikorupcijskog referenduma, PSD želi dodati pitanja vezana za EU veće brzine, dvostruke standarde kvalitete, razlike između zakonodavstva u raznim državama članicama EU-a te položaj Rumunjske u EU. (EURACTIV.ro)

>> Pročitajte također: Ciolos: Rumunjskoj vladi PSD-a može se vjerovati samo nakon što podnese ostavku

PRAG

Čekanje na drugo revizijsko izvješće Komisije: Uoči drugog revizijskog izvješća Europske komisije o zlouporabi sredstava iz EU fondova, češki Državni fond za poljoprivredne intervencije (SZIF) prestat će isplaćivati subvencije EU za projekte tvrtkama povezanih s premijerom Andrejem Babišom i ministrom poljoprivrede Miroslavom Tomanom. Prvo izvješće, koje je također ukazivalo da je Babiš imao sukob interesa, već je izazvalo veliku uznemirenost u Češkoj

>> Pročitajte više: Češki premijer napada "eurokrate" zbog sumnji u zlouporabu sredstava EU-a

Raj za metamfetamin: Devet od deset (264 od 298) laboratorija za metamfetamin, koje je policija otkrila u EU-u 2017. godine, nalazili su se u Češkoj, navodi Europsko izvješće o drogama. To su uglavnom mali laboratoriji kojima upravljaju lokalni korisnici i trgovci. (Ondřej Plevák, EURACTIV.cz)

>> Pročitajte više: Trgovina kokainom doseže rekordne razine, kaže agencija EU za droge

ATENA

Silovanje i novi kazneni zakon: Nakon gotovo 70 godina, Grčka vlada je odobrila novi kazneni zakon u javnoj raspravi koji se odnosi na definiciju i kaznu za zločin silovanja

Početni zakon izazvao je oštre kritike nevladinih organizacija i zakonodavaca o tom pitanju, ali na kraju grčki ministar pravosuđa podnio je amandman kojim se objašnjava da je silovanje seksualni čin bez pristanka - ne nužno povezano s nasiljem - i da još uvijek ostaje kazneno djelo.

Amnesty International je proglasio da zakon velika pobjeda za žene. Grčka je postala deveta od 31 europske zemlje koja je priznala da je spolni odnos bez pristanka silovanje.

46 + 12 provokacija: Tursko ratno zrakoplovstvo u srijedu je prekršilo grčki nacionalni zračni prostor 46 puta. Osim toga, turski F-16 počinili su 12 povreda Zakona o zračnom prometu Atene FIR (grčki zračni prostor i dio međunarodnog). Glavni dužnosnik američkog Vlade izjavio je kako Washington ulaže sve napore kako bi smanjio napetosti između Cipra, Grčke i Turske u regiji.

Nakon sastanka ciparskog predsjednika i zamjenika pomoćnika američkog državnog tajnika Matthewa Palmera, glasnogovornik vlade izjavio je kako SAD očekuju od Turske da se suzdrži od nezakonitih radnji u vodama gdje Cipar ima isključiva ekonomska prava. (Theodore Karaoulanis, EURACTIV.gr)

LJUBLJANA

Inicijativa triju mora: Plenarna sjednica dvodnevnog summita Inicijative triju mora održana je u četvrtak u slovenskom planinskom odmaralištu iza zatvorenih vrata.

Riječ je o inicijativi koju su pokrenuli poljski i hrvatski predsjednici Andrzej Duda i Kolinda Grabar-Kitarović, a pozdravio ju je i američki predsjednik Donald Trump. Na sastanak je poslao tajnika za energiju Ricka Perryja, preporučujući Europi da se osloni na SAD za energiju.

Perry je kazao kako Slovenija ima potencijal biti izvrsno malo tržište za male modularne reaktore (Slovenija je domaćin nuklearne elektrane Krško, čiji je Hrvatska suvlasnik), što je budućnost nuklearne energije. Kazao je kako je širenje uporabe nuklearne energije jedini način za postizanje zajedničkih ciljeva borbe protiv klimatskih promjena. (Željko Trkanjec, EURACTIV.hr)

BEOGRAD

Srbija će 1. listopada potpisati sporazum s EAEU-om: Ministri trgovine Srbije i Euroazijske ekonomske unije (EAEU) dogovorili su se 6. lipnja u Sankt Petersburgu da će sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i EAEU biti potpisan 1. listopada u Sočiju. EAEU čine Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija i Kirgistan. Srbija može sama zaključiti vanjskotrgovinske sporazume dok ne postane punopravna članica EU, nakon čega ti sporazumi više neće vrijediti.

Vučić odbacuje kritike slobode medija: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je najnovija otkrića američke nevladine organizacije Freedom House o pogoršanju slobode medija u Srbiji, rekavši kako je to "ništa novo". Vlada Viktora Orbana u Mađarskoj i administracija Vučića "imali su veliki utjecaj u gušenju slobode medija i kritičkog novinarstva, probijajući put za populističke snage u drugim zemljama", navodi se u izvješću. (Beta-EURACTIV.rs)