Svijet mimo koronavirusa Naftni rat Rusije, Arabije i SAD-a traje, Sjeverna Makedonija ušla u NATO i kako je Čad vratio 100 milijuna dolara Angoli

WASHINGTON

Epidemija je pravi trenutak za jedan rat

Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 26 dolara, oporavljajući se od naglog pada koji su prethodnog dana potaknuli širenje koronavirusa i rat Saudijske Arabije i Rusije za tržišni udio. 26 dolara! To smo zadnji put vidjeli početkom ovog tisućljeća. I to potvrđuje teze nekih poznavatelja industrije da je sve više od toga špekulantska cijena. "Iako širenju virusa još nije došao kraj a cijene nafte mogu i dalje padati, vjerojatno smo sada vrlo blizu vrhuncu straha na zapadnim i globalnim financijskim tržištima", procjenjuju analitičari.

Zašto je to važno?

Pandemija je prouzročila i pad potražnje za energentima a situaciju je još više zaoštrilo urušavanje sporazuma vodećih proizvođača o ograničenju opskrbe. Rusija je odbila prijedlog tehničkog odbora Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) o ograničenju opskrbe za dodatnih 1,5 milijuna barela dnevno a Saudijska Arabija uzvratila je najavom povećanja proizvodnje na rekordnih 12,3 milijuna barela dnevno. No, situacija nije tako lagana kako se činilo u prvi mah. Rijad nije očekivao ovako snažan pad nafte, a u cijelu se priču uključio i taj vražji virus. I posljedica je bila očekivana: “Saudijska Arabija smanjit će ovogodišnji proračun oko pet posto, rekao je ministar financija, najavljujući prvu mjeru štednje u uvjetima posrtanja gospodarstva zbog epidemije koronavirusa i pada cijena nafte”. Rusija se i dalje drži vjerujući da ima dovoljno financijskih zaliha da izdrži ovaj sukob. U kojem je pravi cilj SAD i njegovi proizvođači nafti iz škriljevca.

Što je šira slika?

"Ako netko ne intervenira, nijedan proizvođač nafte neće imati koristi od sadašnjeg okruženja", navode analitičari sredinom ovog tjedna. Jer desecima američkih proizvođača nafte i plina iz škriljaca prijeti bankrot pa su američki senatori već u srijedu u razgovoru sa saudijskim ambasadorom u Washington pozvali Saudijsku Arabiju i Rusiju da prekinu cjenovni rat. Američkom predsjedniku Donaldu Trumpu poručili su da uvede embargo na uvoz nafte iz te dvije zemlje.

I onda The Wall Street Journal objavljuje da je “administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odlučila intervenirati u saudijsko-ruski naftni rat”. AP je prenio: Trump je u četvrtak rekao da su Saudijska Arabija i Rusija u ratu oko cijena i proizvodnje nafte. “Uključit ću se u pravom trenutku”.

Prema navodima dobro upućenog lista, dužnosnici administracije istražuju diplomatske korake kako bi potaknuli Saudijce na smanjenje proizvodnje nafte, a Rusiji zaprijetili dodatnim sankcijama. I tako stvorili uvjete za stabilizaciju cijena. Banka Goldman Sachs je u svojoj poruci klijentima odmah potvrdila da bi takav korak podignuo cijene nafte. I u petak su cijene skočile za dva dolara po barelu, dakle samo nakon najave američke intervencije, a zatim i prešle 30 dolara. Bloomberg prenosi da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne kani povući: pobjeda nad Arabijom predstavljala bi još jedno repozicioniranje Moskve na globalnom zemljovidu. Dmitrij Peskov, Putinov trbuhozborac, rekao je kako “uvijek nečija ekonomija pati zbog niskih ili visokih cijena nafte. A sada pate brojne kompanije, uključujući američke proizvođače iz škriljevca”.

No, u Moskvi zaboravljaju da je pritisak na američku administraciju snažan. Proizvođači nafte iz škriljevca su izdržali saudijski napad prije pet godina, ali tada su okolnosti na svjetskom tržištu bile drukčije. A upravo nafta iz škriljevca je SAD učinila energetski neovisnim. Dakle, riječ je o strateškom interesu Washingtona. Možda je Moskva krenula u rat ne razmišljajući o temeljnoj postavci strategije: ne ulaziti u bitke za koje nisi siguran da ćeš u njima pobijediti.

XIE HUANCHI / AFP AFP PHOTO/XINHUA

Kineski predsjednik Xi Jinping smatra da i dalje čvrsto drži sve poluge vlasti u svojim rukama

HAINAN

Snađi se drugarice, tako to ide u komunizmu

Kina je stvorila sustav u kojem se prelamaju dvije ranije nezamislive kategorije: komunizam i kapitalizam. Iako neki vjeruju da je tomu tako, činjenice su potpuno drukčije. Riječ je naprosto o obliku državnog kapitalizma koji je, nakon razdoblja labavljenja, opet pod sve snažnijom kontrolom Komunističke partije.

Zašto je to važno?

Partija se cijelo vrijeme poziva na vrijednosti marksizma tvrdeći kako je njihov državni aparat ispunjen provjerenim komunistima koji misle samo na dobrobit društva. A onda krajem prošle godine na vidjelo izađe da Zhang Jiahui, zamjenica predsjednika Visokog narodnog suda u pokrajini Hainan ima oko 250 milijuna dolara imutka.

Što je šira slika?

Kineski sada doživotni predsjednik Xi Jinping je po dolasku na vlast 2012. godine pokrenuo borbu protiv korupcije. Koja je u velikoj mjeri bila borba protiv njegovih političkih protivnika. Posljedica tog vala bio je nagli pad u prodaji luksuznih proizvoda kojim se podmićivalo dužnosnike. Sutkinja se pak dosjetila jadu: novac nije dobivala na ruke, kao poklon, nego je igrala tradicionalnu kinesku igru mahjong. S onima koji su trebali usluge. I začudo, neprestano dobivala. Ovih je dana proglašena krivom, ali je interesantno da nikog nije zabrinula njezina imovina nego je istraga pokrenuta kad je objavljen video na kojem igra mahjong. Koji je u Kini zabranjen. I sad ti vjeruj ljudima kojima želiš pomoći.

Tomislav Kristo / CROPIX

Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO

SKOPLJE

Konačno, NATO, i to kao 30. članica

Sjeverna Makedonija je kao Makedonija bila pozvana u članstvo Sjevernoatlantskog saveza kad i Hrvatska. Trebali smo i zajedno ući 2009. godine. Ispriječila se s jedne strane grčka nepopustljivost, a s druge makedonska tvrdoglavost. Koja je zamalo stajala zemlju političke orijentacije. Jens Stoltenberg, glavni tajnik Saveza, u utorak je objavio tweet: “Španjolski Senat je upravo ratificirao pristupanje Sjeverne Makedonije u NATO. I tako su sve članice iskazale dobrodošlicu uskoro tridesetoj članici Saveza”.

The Spanish Senate has just ratified North Macedonia’s accession to #NATO. With that, all Allies have welcomed our soon-to-be 30th member. Congratulations, North Macedonia! pic.twitter.com/3wEQiFawiC

— Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg) March 17, 2020

Zašto je to važno?

U jednom se trenutku učinilo da postoje neki problemi s ratifikacijom u Španjolskoj, čak su se počele javljati teze o mogućem odgađanju, no Madrid je tvrdio da je riječ o proceduralnim problemima. I pokazalo se da je tako. Sjeverna Makedonija će uskoro biti i formalno primljena u članstvo, a NATO će tako za sada zatvoriti svoj balkanski krug. Skoplje je tako dobilo još jednu točku na kojoj se Albanci i Makedonci u potpunosti slažu. A tu je i važna poruka: sigurnost zemlje je sada neupitna. Bugari i Grci postaju saveznici, Albanija također. Vrata su snažno zatvorena uplitanju Moskve koja neće tako lako odustati, ali u Sjevernoj Makedoniji je doživjela težak udarac. Kao i na cijelom Zapadnom Balkanu. U tom je svjetlu indikativno gledati periodične, ali redovite poruke Anvara Azimova, ruskog ambasadora u Zagrebu: Hrvatska će imati koristi od suradnje s Rusijom; Moskva očekuje da Zagreb odigra ključnu ulogu u približavanju EU i Rusije.

Što je šira slika?

Zapadni Balkan je sada sigurnosno zaključena priča. Kad se konačno riješi kosovski čvor vjerojatno će se i Beograd otvorenije okrenuti suradnji s NATO-m, ali razumljivo je da se u nekom srednjoročnom razdoblju neće razgovarati o članstvu. Ublažavanje srpsko-ruskih sigurnosnih veza trebalo bi smanjiti tenzije unutar BiH koja bi mogla krenuti prema suradnji s NATO-m - ne nužno u okviru pregovora o članstvu u prvi mah.

Savez sada ostaje pred važnim pitanjem: je li ovo konačno zatvaranje kruga ili treba gledati prema Ukrajini, Moldovi, Gruziji pa čak možda i Bjelorusiji (bilo je priča i o primanju Izraela u članstvo). Odgovor na to neće biti jednostavan. Zatvarajući im vrata Savez bi pristao na ruski zahtjev da se prihvati doktrina sfera interesa. Potičući ideju njihovog približavanja članstvu, NATO bi svjesno ušao u sukob s Rusijom. I tu dolazi do ozbiljnog jaza unutar Saveza: SAD to ne smeta, ali Europa mora razmišljati o svom najvećem susjedu. S kojim treba gajiti dobrosusjedske veze. Moje je mišljenje da je NATO na Zapadnom Balkanu zatvorio svoj krug, da treba graditi konstruktivne veze sa svim susjednim država uključujući i Rusiju. I ne provocirati nepotrebne sukobe. A da rješavanje zamrznutih i otvorenih sukoba u Ukrajini i Moldovi treba preuzeti EU. I u Gruziji, ali uz puni angažman UN-a.

Google / Google

Novi logo Googlea

MOUNTAIN VIEW

Nema brisanja povijesti za teroriste

EU je donijela akt o “pravu na zaborav”. Prema kojem pojedinac može od pružatelja internetskih usluga tražiti da izbrišu neke podatke o njemu koji mu mogu naštetiti. I to je pravo protiv kojeg bi malo tko imao što za prigovoriti. Odslužena kazna znači da je vraćen dug društvu i osoba bi nakon toga trebala imati pravo na povratak u zajednicu pod istim uvjetima kao i ostali.

Zašto je to važno?

Rođak jednog od terorista koji su napali London u srpnju 2005. godine zatražio je da se uklone dva novinska članka. Iz 2006. godine u kojima iznosi svoje poglede na terorizam te osobno iskustvo kako je to biti rođak terorista. Google je njegov zahtjev odbacio.

Što je šira slika?

Google je u proteklih šest godina primio oko milijun zahtjeva za brisanje više od 3,5 milijuna mrežnih stranica. I odobrio, kako navode, 46,2 posto zahtjeva. Tu su svi povezani s terorizmom i kriminalom uključujući i osobu iz Britanije koja je uspostavila lažnu akciju prikupljanja novca za žrtve terorističkog napada na London Bridgeu 2017. godine. Ili zastupnika/zastupnice u Europskom parlamentu koji je bio upleten u korupcijski skandal. E, to je baš trebalo ukloniti.

patrick meinhardt / AFP

Tržnica stokom na granici Kameruna i Čada

N'DJAMENA

Kako otplaćivati dugove u doba crypto valuta

Angola je zemlja koja leži na nafti. Pa ima novaca. Iako je dobar dio para na svoj račun strpala bivša šefica lokalne naftne tvrtke, ujedno i kći bivšeg čelnika države Isabel dos Santos (o čemu smo ovdje pisali). Čad nema novaca.

Zašto je to važno?

Čad je od Angole 2017. godine posudio 100 milijuna dolara. Sada je trebalo dug vratiti. Ali, Čad i dalje nema novaca. Pa su jedni i drugi sjeli zajedno i pokušali pronaći model rješavanja problema. I vratili se nekoliko, ha, milenija unatrag. Druga strana u pravilu ima nešto što prva nema.

Što je šira slika?

Čad se doživljava kao država Sahela gdje vlada glad. No, slika je malo drukčija. Nije da u zemlji vlada obilje, tu je i problem terorizma u području Čadskog jezera, ali prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), Čad je “zemlja koja se ističe u stočarstvu”. Ima oko 94 milijuna grla stoke. Angola ima problema sa stočnim fondom i eto rješenja: Angola će u otplatiti svoj dug u cijelosti šaljući Angoli 75.000 grla stoke kroz sljedećih 10 godina. I svi zadovoljni.