Žene su ravnopravnije diljem Europske unije, ali promjene su i dalje previše spore

- Jedino što tražimo je ravnopravnost za sve. Ništa više, ali ništa manje. Vrijeme je da se žene i muškarci zajedno zalažu za rodnu ravnopravnost – rekao je Timmermans.

Zaposlenost

Stanje među državama članicama se razlikuje prema stopi nezaposlenosti koja je 2017. u EU dosegla rekordnu razinu od 66,4 posto. Kako bi se poboljšalo pozicioniranje žena na tržištu rada, osam država članica je dobilo preporuke Komisije među kojima su bile Austrija, Češka, Njemačka, Estonija, Irska, Italija, Poljska i Slovačka.

Izvješće je potvrdilo da ženama prijeti veći rizik od siromaštva jer su im plaće oko 16 posto niže od plaća muškaraca. Posljedica toga je razlika u mirovinama, koja je 2017. bila 35,7 posto. U nekim zemljama više od 10 posto starijih žena ne može si priuštiti potrebnu zdravstvenu skrb.

Žene su predsjednice samo šest od 28 nacionalnih parlamenata diljem EU, dok su sedam od deset zastupnika nacionalnih parlamenata u EU muškarci. Trenutno je postotak žena na višim ministarskim pozicijama 30 posto, dakle najviši od 2004. godine, kada je prvi puta provedeno mjerenje među državama članicama, one i dalje zauzimaju niže političke pozicije.

Vĕra Jourová, povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, dodala je da 'žene i dalje nisu dovoljno zastupljene u politici diljem EU-a, a to vrijedi i za europske institucije'

- Želim da se više žena kandidira na izborima. Trebamo dati dobar primjer, zato pozivam države članice da predlože više kandidatkinja za buduću Komisiju EU-a – izjavila je Jourová.

U Europskom parlamentu je naznačeno približavanje cilju od 40 posto žena koje je donio Juncker na početku mandata. Prema podacima iz studenog 2018. godine, od 749 zastupnika u Parlamentu EU bilo je samo 36,4 posto žena. Udio žena na rukovodećim položajima svih razina dosegnuo je 39 posto do 37 posto na razini višeg rukovodstva i 40 posto na razini srednjeg rukovodstva.

Situacija slična političkoj u mnogim državama se odražava i u poslovnom svijetu gdje se i dalje suočavaju s tzv. 'efektom staklenog stropa' i zauzimaju samo 6,3 posto pozicija među glavnim direktoricama u najvećim trgovačkim društvima u EU.

Europska unija kroz provođenje svojih politika u što većoj mjeri pokušava uspostaviti ravnotežu među spolovima o čemu svjedoči nedavna Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života kojom se utvrđuje minimalni europski standard od 10 dana plaćenog očinskog dopusta koji će očevi moći uzeti nakon rođenja djeteta i koji će biti plaćen na razini plaće tijekom bolovanja.

Jača se postojeće pravo na četiri mjeseca roditeljskog dopusta, a za dva mjeseca koja nisu prenosiva između roditelja uvodi se naknada na razini koju određuju države članice. Uključuju se i odredbe o dopustu za pružatelje skrbi u trajanju od 5 dana godišnje po radniku kao novo europsko pravo za radnike. Osim toga, novim se pravilima jača pravo svih roditelja i pružatelja skrbi da zatraže fleksibilnije uvjete rada.

Sadašnji rad Komisije na politici rodne ravnopravnosti temelji se na dokumentu "Strateško djelovanje za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019”, u kojem se navodi pet prioritetnih područja:

- povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada i jednaka ekonomska neovisnost žena i muškaraca

- smanjenje rodnih razlika u plaći, primanjima i mirovinama te borba protiv siromaštva žena

- promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca u donošenju odluka

- borba protiv rodno uvjetovanog nasilja, zaštita žrtava i pružanje potpore žrtvama te

- promicanje rodne ravnopravnosti i prava žena diljem svijeta.