10 PITANJA ZA HRVATSKE EUROPARLAMENTARCE: Kako spriječiti klimatske promjene, a da najveću cijenu reformi ne plate građani?

Autor:

  • Euractiv.hr

05.05.2019.

Demonstrators are seen during the
Yves Herman / REUTERS

Ilustracija prosvjeda 'žutih prsluka'

Euractiv.hr će svaki dan objavljivati odgovore sedam dosadašnjih hrvatskih zastupnica i zastupnika u Europskom parlamentu - koji žele novi mandat - na isto pitanje vezano uz budućnost Europske unije i položaju Hrvatske u tom projektu.

Kako spriječiti klimatske promjene, a da najveću cijenu reformi ne plate građani?

Biljana Borzan, SDP (S&D)

EU / European Union 2014 - source:EP

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan

 

"Nije realno očekivati da se šteta koju smo učinili okolišu u zadnjih 150 godina može sanirati ili umanjiti bez da čovječanstvo u cjelini ne osjeti učinke nužnih reformi. U Europskoj uniji vrijedi princip “zagađivač je taj koji plaća” i smatram da je to pravedno. Kada smo donosili bilo koji ekološki paket mjera u Parlamentu, primjerice zabranu jednokratne plastike ili ograničenja ispušnih plinova motora, javile su se pogođene industrije protestirajući zbog gubitka radnih mjesta i prihoda. To su legitimni prigovori, no mi kao društvo ne možemo više crpiti resurse, te proizvoditi i trošiti kao do sad. Dio problema možemo riješiti kroz inovacije i znanost, no jasno je da bez promjena navika i obrazaca ponašanja neće doći do zaokreta nužnog za usporavanje, a kamo li zaustavljanja klimatskih promjena."

Marijana Petir, nezavisna (EPP)

Zagreb, 090419.
Hotel Esplanade.
Poljoprivredna konferencija i Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika. Na fotografiji: Marijana Petir.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Marijana Petir

 

"Klimatske promjene su već prisutne, što vidimo po drastičnim promjenama temperature, topljenju ledenjaka, porastu razine mora. Nažalost, sprječavanje klimatskih promjena više nije moguće, već se napori trebaju uložiti usporavanju te ublažavanju učinka i prilagodbi. Europske politike moraju biti usko povezane s međunarodnima.

Europska unija obvezala se na poštivanje Pariškog klimatskog sporazuma te je 2018. godine usvojila novi Energetski paket zakona kojim se obvezala dostići najmanje 32,5 posto energetske učinkovitosti i 32 posto udjela obnovljive energije u bruto potrošnji energije na EU razini do 2030. godine, što će osigurati smanjenja emisija za više od predviđenih 40 posto u odnosu na ciljeve 1990. godine.

Građani plaćaju cijenu politika, pa tako i ove energetske, a na nama je da taj trošak učinimo što nižim.  Zato je povjerenik Miguel Arias Canete u veljači predstavio Stratešku dugoročnu viziju Europske komisije za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Cilj je da politike Unije u ostvarivanu dugoročne vizije istovremeno imaju i pozitivne gospodarske učinke kroz zapošljavanje i rast, a na dobrobit građana EU."

Tonino Picula, SDP (S&D)

Conference on ' How can the post 2020 Cohesion Policy meet EU Islands challenges ? '
Ured Tonina Picule

Eurozastupnik Tonino Picula

 

"Klimatske promjene već su odavno tu, pitanje je kako ćemo upravljati gospodarstvom i vanjskom politikom kako bismo njihov utjecaj smanjili.

Potrebno je krenuti od priznanja da klimatske promjene nije moguće zaustaviti samo djelovanjem pojedinaca koji recikliraju i odgovorno se odnose prema otpadu, već političkim djelovanjem kroz institucije, koje će dovesti do drastične promjene ponašanja najvećih zagađivača. Nije riječ samo o tome da promjene poslovanja zagađivača budu takve da ih je moguće samo u ukupnoj cijeni proizvoda prevaliti na građane kao potrošače, nego da industrije uvode i pronalaze nova rješenja koja će biti neutralna za okoliš. Cilj Unije je 0 emisija do 2050. Da bismo ga ostvarili, već sada moramo konkretnije djelovati kako bi postupna tranzicija pružila prilike industriji, a ne samo ugrozila njihovu egzistenciju, i na taj način izbjegla da građani snose financijski teret promjene. Drago mi je da je potencijal otoka prepoznat u cijelom procesu i da se upravo otoke planira koristiti kao primjere pozitivne prakse u cijeloj Uniji.

No, to je tek jedna od negativnih posljedica klimatskih promjena. Dio migracija prema EU posljedica su i sukoba nastalih zbog klimatskih promjena, zbog čega je potrebno da EU preuzme inicijativu u rješavanju uzroka tih migracija, umjesto da ih samo dočekuje na svojim granicama."

 

Jozo Radoš, GLAS (ALDE)

Round table - ' Croatia on the road to illiberal democracy ? '
Marc Dossmann / © European Union 2016 - Source : EP (037669A)

Jozo Radoš

 

"Cijenu svake politike plaćaju građani kao što i sudjeluju u dobrim rezultatima svake politike. Kada se radi o klimatskim promjenama, najšire govoreći, cijenu mogu platiti sva živa bića odnosno Zemlja kao cjelina.

Europska unija je proteklih godina usvojila sveobuhvatnu i ambicioznu politiku borbe protiv klimatskih promjena. U tom smislu najvažnije je postaviti ambiciozne, ali ostvarive ciljeve kako bi se postigao konačni svjetski cilj o rastu temperature za maksimalno dva stupnja do 2050. godine. To podrazumijeva i ravnomjernu raspodjelu tereta na sve dionike: industriju, poljoprivredu, energetiku i, u konačnici, na građane. To naravno uključuje i zajedničke napore cijeloga svijeta jer klimatske promjene i nedaće koje s njima dolaze ne staju na granicama država niti kontinenata. EU treba prednjačiti u borbi protiv klimatskih promjena, održivo ostvariti svoje ciljeve i djelovati na ostatak svijeta da to također učini."

Dubravka Šuica, HDZ (EPP)

Ured Dubravke Šuice

Zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica (HDZ,EPP)

 

"Klimatske promjene jedan su od najvećih problema s kojim se danas suočavamo i toga moramo biti svjesni. Prvenstveno moramo krenuti od osvješćivanja o pogubnim posljedicama klimatskih promjena za prirodu, društvo, našu djecu i unuke.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu nedavno smo zglasali novi zakon kojim se zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće. To smatram iznimno važnim i pozitivnim korakom za zaštitu okoliša. U proteklom mandatu supredsjedavala sam radnom skupinom LIFE (Financijski instrumenti za okoliš) i neprestano zagovarala veći fokus na zaštitu okoliša te poštivanje obveza Pariškog klimatskog sporazuma. Te obveze se moraju poštivati bez odgode i potrebno je da države članice pokažu spremnost na ostvarivanje ciljeva iz Sporazuma. Također, kao izvjestiteljica u sjeni radila sam na Izvješću o klimatskoj diplomaciji kojim smo zagovarali bolju koordinaciju između država članica te rješavanje pitanja migracija uzrokovanih klimatskim promjenama. Napominjem da je politika borbe protiv klimatskih promjena visoko na listi prioriteta svih europskih institucija i činimo sve kako bismo umanjili negativan utjecaj tih promjena na naše građane."

Ruža Tomašić, Hrvatski suverenisti (ECR)

Plenary sessionCoordination of social security systems
Michel CHRISTEN / © European Union 2019 - Source : EP(-088518A)

Ruža Tomašić

 

"Poticanjem inovacija, ulaganjem u obrazovanje i podizanjem svijesti građana da je u našem interesu očuvati okoliš i živjeti u suglasju s prirodom. Reforme o kojima često slušamo od političara svode se na velike subvencije i zelene poreze. To nije reforma, tako svatko može voditi politiku. Uzmi jednima, daj drugima. Samo što na taj način ubijamo inovativnost jer ovi koje subvencionirate prestanu raditi na inovacijama, a oni koji nisu subvencionirani propadnu jer nisu u ravnopravnoj poziciji. Treba donijeti poticajne propise, zadati si ambiciozne ciljeve i pustiti znanost i struku da iznađu održiva rješenja. Protiv sam novih nameta jer oni demotiviraju građane od borbe za očuvanje okoliša. Ljudi tu važnu borbu za veću kvalitetu života počnu promatrati isključivo kao veliki trošak i to je onda izgubljena bitka. Tako se svijest jednog društva ne može promijeniti."

Željana Zovko, HDZ (EPP)

Ured Željane Zovko

Zastupnica Željana Zovko

 

"Europska unija aktivno radi na sprečavanju klimatskih promjena. U okviru Pariškog sporazuma i na osnovu Ciljeva održivog razvoja usvojili smo mjere koje će poboljšati uvjete života u EU i generalno situaciju u čovjekovom okolišu. Neke od tih mjera su: ograničavanje emisije CO2, smanjenje trošenja energije i zabrana plastike za jednokratnu upotrebu.

S obzirom na to da klimatske promjene utječu i na regije izvan granica Europske unije, vanjske politike EU-a u segmentima trgovine i razvoja imaju prijateljski pristup kada se radi o pitanjima vezanima za klimu i okoliš. Glavni cilj mog nedavno usvojenog Izvješća o izvorima obnovljive energije u Afričkim, karipskim i pacifičkim državama je održiv gospodarski razvoj u državama AKP-a,  s posebnim naglaskom na udaljenim područjima omogućavanjem pristupa izvorima obnovljive energije."

Inačica na drugom jeziku / Alternate language version