U organizaciji Ministarstva kulture i medija i na inicijativu Zajednice kreativnih i kulturnih industrija HGK u Komori je održano predstavljanje investicije "Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija" u okvru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), izvijestili su iz HGK.
Riječ je o 250 milijuna kuna bespovratnih sredstava, a nositelj investicije je Ministarstvo kulture i medija na čijim stranicama je istaknuto kako je cilj jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih industrija za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu te razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga što će doprinijeti kulturnoj i medijskoj raznolikosti i pluralizmu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, poručila je kako žele otvoriti mogućnost da se dionici u kulturnim i kreativnim industrijama, kroz upitnik na stranicama Ministarstva očituju o projektima koje će pripremati.
- Vaš input nam je ključan kako bismo finalni poziv koji ide Europskoj komisiji osmislili tako da bude najpovoljniji za ovaj sektor. Zato je iznimno važno da vas se što više uključi u ovaj upitnik – kazala je Obuljen Koržinek.
Naglasila je također kako je ovaj sektor bio jedan od najpogođenijih u pandemijskoj krizi i namjera financiranja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti je ponovno pokretanje djelatnosti i ulaganje u digitalizaciju.
- Time će se ojačati pozicija predstavnika kulturnih i kreativnih industrija na hrvatskom tržištu, ali i omogućiti izvozne aktivnosti - istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj rekao je kako se radi o prilici koju moramo pametno iskoristiti.
- Danas predstavljamo detalje ove investicije vama tvrtkama kao potencijalnim korisnicima, kako bismo dobili i vaš input i kako bi provedba mjere rezultirala najboljim mogućim učinkom. Uloga HGK će u ovoj priči biti dvojaka. S jedne strane ćemo pružati savjetodavnu potporu za naše tvrtke članice radionicama za pripremu i prijavu projekata, a s druge ćemo stvarati osnovu za strateško usmjeravanje i praćenje daljnjeg razvoja ovih industrija – kazao je Radoš.
Pojasnio je kako se radi o snimci stanja o kulturnim i kreativnim industrijama, dio je izradilo Ministarstvo, a dio HGK, te će je uskoro predstaviti.
- Cilj nam je bio imati sve relevantne informacije i pregled ovog sektora te potencijal za investicije i rast, ali i bazu za potporu Ministarstvu kod novih programa – kazao je Radoš.
Iz HGK su nadalje izvijestili kako je predsjednik Zajednice kreativnih i kulturnih industrija HGK, Tomo in der Mühlen, rekao kako je ovo program na kojem se dugo radilo.
- Svi znate koliko je uzdrmana bila naša branša u ovoj krizi. Rekao bih da je kroz to pogođen i duh nacije, zato se nadamo da će ovi fondovi uspjeti opet pokrenuti našu industriju. Moramo imati smislene projekte, najviše povezane s digitalizacijom jer se u pandemiji pokazalo koliko je ona važna za nas. Novca ima dovoljno za sve, a uz pomoć njega moramo stremiti i internacionalizaciji – naglasio je Tomo in der Mühlen.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl i načelnica Sektora za audiovizualne djelatnosti i poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama Vjera Matković detaljnije su prezentirali kakvi su mehanizmi dostupni za financiranje branše kroz NPOO.
Partl je pojasnio kako je cilj jačanje kapaciteta kulturnih i kreativnih industrija za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu u skladu s novim regulatornim i zakonodavnim okvirom te razvoj novih inovativnih proizvoda i usluga, što će doprinijeti kulturnoj i medijskoj raznolikosti i pluralizmu.
Matković je navela kako je dozvoljeni intenzitet potpore od 45 do 70 posto, odnosno do 100 posto za ulaganja temeljem potpora male vrijednosti.
- Za financiranje će biti dostupni projekti koji ne nanose bitnu štetu ekološkim ciljevima, a otvoreni javni poziv planiran je u prvom kvartalu 2023. godine - kazala je Matković.
Trajanje provedbe projekta je od 6 do 36 mjeseci najkasnije do kraja 2025., a prihvatljive aktivnosti su unaprjeđenje organizacije poslovanja kulturnih i kreativnih industrija u svrhu komercijalizacije novih proizvoda i usluga, unaprjeđenje procesa kulturnih i kreativnih industrija u svrhu prilagodbe jedinstvenom digitalnom tržištu, aktivnosti ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u cilju jačanja kapaciteta i stvaranja novih inovativnih proizvoda i usluga u cilju reformiranja poslovanja, plasman i distribucija novih proizvoda i usluga, uključujući promociju i promidžbu.
Pojašnjeno je i kako su prihvatljivi prijavitelji mikro, mala i srednja poduzeća te ostale pravne i fizičke osobe koje djeluju u području kulturnih i kreativnih industrija (arhitekture, audiovizualnih djelatnosti uključujuću videoigre, medija, baštine, dizajna, izvedbene umjetnosti, knjige i nakladništva, primijenjenih i vizualnih umjetnosti).
Kako je navedeno na stranicama Ministarstva kulture i medija, upitnik sadržava opće informacije o potencijalnim prijaviteljima i projektima. Podaci prikupljeni putem upitnika koristit će se isključivo u svrhu pripreme javnog poziva i programa dodjele državnih potpora, neće biti javno dostupni niti će utjecati na buduću prijavu i evaluaciju projektnih prijedloga.
Spomenimo i kako Europski parlament nizom prijedloga i inicijativa pokušava pomoći kulturnom i kreativnom sektoru, koji je pogođen u pandemiji.
Tako se Parlament tijekom pregovora o novom dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., snažno zalagao da kulturni i kreativni sektori, dobiju primjerenu potporu. Postignut je dogovor da se u proračunu i paketu oporavka EU-a za program Kreativna Europa osigura dodatnih 600 milijuna eura čime je korisnicima na raspolaganje ukupno stavljeno 2,2 milijarde eura.
- Povećanjem sredstava stvorena je prilika da se ostvare ciljevi kao što su promocija kulturno-jezične raznolikosti i povećanje konkurentnosti kreativnog sektora, ali i da se ponudi pomoć u rješavanju posljedica koje je ostavila pandemija – izjavio je ranije hrvatski zastupnik Predrag Fred Matić.
S proračunom od oko 385 milijuna eura, što je gotovo 100 milijuna eura više u odnosu na 2021. godinu, u okviru programa Kreativna Europa, kako je nedavno objavljeno, pojačat će se potpora partnerima iz kreativnih i kulturnih sektora uzimajući u obzir izazove koji proizlaze iz krize uzrokovane pandemijom virusa COVID-19 te sve veću globalnu konkurenciju.
