Europski parlament usvojio je s 452 glasa za, 170 protiv i 76 suzdržanih rezoluciju o strategiji „od polja do stola” koja omogućava prelazak na održiv prehrambeni sustav Europske unije kojim se štiti sigurnost opskrbe hranom i osigurava pristup zdravim namirnicama koje potječu sa zdravog planeta.
Potrebni su obvezujući ciljevi za smanjenje upotrebe pesticida, treba preispitati standarde za dobrobit životinja, potrebno je više zemljišta za ekološki uzgoj, poljoprivrednici moraju dobiti pravedan udio dobiti od održivo proizvedene hrane, neki su od najvažnijih naglasaka.
Zastupnici su naglasili da je važno proizvoditi održivu i zdravu hranu kojom se ne narušava dobrobit životinja, te kako bi se postigli ciljevi europskog zelenog plana kojeg je ova strategija ključni dio, među ostalim u pogledu klime, bioraznolikosti, nulte stope onečišćenja i javnog zdravlja, priopćeno je.
Istaknuli su kako treba povećati održivost u svim karikama lanca opskrbe hranom i ponovili da svi, od poljoprivrednika do potrošača, u tome imaju ulogu. Kako bi osigurali da poljoprivrednici dobiju pravedan udio dobiti od održivo proizvedene hrane, zastupnici žele, istaknuto je, da Komisija intenzivnije radi na jačanju položaja poljoprivrednika u opskrbnom lancu, među ostalim i prilagodbom pravila o tržišnom natjecanju.
-Poljoprivrednici i potrošači moraju zajednički preuzeti odgovornost za održiviju poljoprivredu. Naši poljoprivrednici već su se iskazali, pa kad od njih s pravom zatražimo da dodatno smanje upotrebu pesticida, gnojiva i antibiotika, moramo im pomoći kako se proizvodnja ne bi jednostavno preselila izvan Unije. Osiguravanje dostupnosti hrane po razumnim cijenama mora ostati prioritet – izjavio je Herbert Dorfmann (EPP, Italija), izvjestitelj Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Anja Hazekamp ( Ljevica, Nizozemska), izvjestiteljica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane kazala je kako sadašnje politike Unije potiču modele poljoprivrede koji štete okolišu i utiru put za uvoz neodrživih proizvoda.
-Mi predlažemo konkretne mjere za vraćanje prehrambenog sustava u granice planeta tako što ćemo poticati lokalnu proizvodnju hrane i odmaknuti se od intenzivnog uzgoja stoke i sadnje monokultura uz veliku potrošnju pesticida. Održiv prehrambeni sustav ključan je i za budućnost poljoprivrednika - poručila je Anja Hazekamp.
U ime eurosocijalista za ovu strategiju - a riječ je o paketu od dvadeset i sedam zakonskih prijedloga i politika - bila je zadužena hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan koja ističe kako će se zahvaljujući ovoj strategiji u sljedećih desetak godina mijenjati načini na koji se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.
-Odrađen je veliki posao, usprkos snažnom lobiranju protiv, strategija je izglasana. Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promjenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, na način da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću – izjavila je Biljana Borzan.
Strategija predviđa do 2030. za 50 posto smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u poljoprivredi, uporabu gnojiva za 20 posto te za najmanje 25 posto povećati površine pod ekološkim uzgojem u EU.
-Pozdravljam ambiciozne ciljeve koji su navedeni u Strategiji ali ističem da oni ne smiju rezultirati smanjenjem proizvodnje hrane u okolnostima u kojima cijena hrane raste jer bi to značilo dodatna poskupljenja za građane. Uz to, ne dopuštam da se poljoprivrednicima, farmerima i ribarima nameću dodatne administrativne obveze koje mogu negativno utjecati na njihovo poslovanje - izjavio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) .
Evo koje su još preporuke europarlamentaraca.
Zdravija hrana
Potrebne su znanstveno utemeljene preporuke o zdravoj prehrani na razini EU-a, uključujući i obavezne lako uočljive naljepnice na prehrambenim proizvodima s lako razumljivim opisom, kao i rješavanje problema prekomjerne konzumacije mesa i prerađene hrane s visokim udjelom soli, šećera i masnoća, među ostalim određivanjem najviših preporučenih razina unosa
Pesticidi i zaštita oprašivača
Traži se i poboljšanje postupka odobravanja pesticida i bolje praćenje njegove provedbe kako bi se zaštitili oprašivači i bioraznolikost , te obvezujući ciljevi za smanjenje upotrebe pesticida. Države članice trebale bi ciljeve provesti kroz svoje strateške planove u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
Emisije stakleničkih plinova
U paketu "Fit for 55 "treba propisati i utvrditi ambiciozne ciljeve za emisije iz poljoprivrede i povezane upotrebe zemljišta, uključujući stroge kriterije za energiju iz biomase. Također treba obnoviti i povećati prirodne ponore ugljika.
Dobrobit životinja
Za bolje paneuropsko usklađivanje potrebni su zajednički, znanstveno utemeljeni pokazatelji dobrobiti životinja. Nadalje, treba ocijeniti je li potrebno izmijeniti postojeće propise EU-a, te postupno ukidanje uporabe kaveza u uzgoju životinja u EU-u. Isto tako treba zabraniti proizvode životinjskog podrijetla iz trećih zemalja čiji standardi nisu usklađeni sa standardima Unije.
Ekološki uzgoj
Do 2030. treba povećati površine pod ekološkim uzgojem, a potrebne su promidžbene, nabavne i fiskalne inicijative za poticanje potražnje.
Što se tiče sljedećih koraka, u okviru strategije "od polja do stola" Komisija planira niz zakonodavnih prijedloga. Zastupnici su istaknuli potrebu za znanstvenim ex-ante procjenama učinka tih prijedloga. Mnogi su tijekom rasprave izrazili žaljenje zbog toga što je Komisija kasno objavila izvješće zajedničkog centra za istraživanje o učinku strategije, priopćeno je iz Europskog parlamenta.
