U sklopu ovogodišnjeg Venecijanskog filmskog bijenala predstavljani su strateški projekti programa suradnje "Interreg" između Italije i Hrvatske. Posebnu pažnju izazvao je projekt InnovaMare, osmišljen kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe praćenja, kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Partnerski konzorcij tog projekta čini 14 partnera iz Hrvatske i Italije, a nositelj projekta je Hrvatska Gospodarska komora.
"Čak 64 vrste riba, koje prebivaju u Jadranu, mogle bi uskoro izumrijeti zbog prekomjernog ribarenja, predviđa se da će razina Jadranskog mora do 2050. porasti za 12 posto, a bačeni otpad i otpadne vode iz kanalizacije glavni su uzrok potencijalnog propadanja morskog ekosustava. Cilj ovog projekta je uspostaviti međunarodni sustav u sklopu koga bi konstantno osmišljali i implementirali inovativna rješenja za ranije navedene probleme. Ta rješenja uključuju osnivanje digitalnog inovacijskog huba za razvijanje prototipova podvodnih robota i senzora, stvaranje interaktivne web platforme, te naposljetku uspostavljanje living laba u Jadranskom moru, gdje će istraživači i znanstvenici surađivati sa zajedničkim ciljem situacijskog inoviranja proizvoda, usluga ili rješenja u najkraćem mogućem vremenu", izjavio je u Veneciji na predstavljanju InnovaMare-a, voditelj projekta Mateo Ivanac (HGK).
Ivanac je napomenuo kako bi ulaganja u razvoj inovativnih centara, osim očite ekološke koristi, uvelike pridonijela i razvoju lokalne ekonomije, ponajprije stvaranjem novih radnih mjesta.
Ekosistem InnovaMare trebali bi sačinjavati znanstvenici, poduzetnici, regionalni i državni političari, međunarodne kompanije, sveučilišta (njeni profesori i studenti), kao i NGO udruge.
"Jedan od glavnih izazova projekta InnovaMare je kroz multidisciplinarni pristup i suradnju javnog i privatnog sektora, potaknuti razvoj novih alata, procesa i tehnologija i doprinijeti povećanju konkurentnosti u području Plavog gospodarstva. U izvrsnom sustavu, čak i prosječan pojedinac može lako uspjeti, dok u lošem sustavu čak i najbolji pojedinac teško može uspjeti", poručio je Ivanac.
Projekt je vrijedan 5,6 milijuna eura, a u prvoj godini projekta kroz dosadašnje aktivnosti uključeno je oko 4,5 tisuće tvrtki, znanstveno-istraživačkih institucija i donositelja odluka. Održane su radionice i edukacije za sve dionike s ciljem razvoja potrebnih vještina i znanja za podršku inovacijama i novim rješenjima, a u tijeku je i izrada središnje web platforme.
Europski parlament od samog početka aktivno podupire različite inicijative za uspostavu integrirane pomorske politike Unije. Kao odgovor na Zelenu knjigu Komisije o budućoj pomorskoj politici, Parlament je 12. srpnja 2007. usvojio rezoluciju kojom podupire integrirani pristup pomorskoj politici.
Parlament je 15. siječnja 2020. donio Rezoluciju o europskom zelenom planu. U njoj podržava prijedlog Komisije o globalnom obvezujućem cilju zaštite i obnove biološke raznolikosti koji bi se trebao definirati na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti u listopadu 2020. Osim toga, potiče Komisiju da zelenom planu da i „plavu” dimenziju i da morska dimenzija bude u potpunosti integrirana kao ključni element zelenog plana te da se, među ostalim radnjama, izradi „akcijski plan za oceane i akvakulturu”.