Početkom idućeg tjedna otvara se prvi veliki poziv za bespovratne potpore za investicije poduzetnika ove godine i prvi iz instrumenta REACT-EU koji je osmišljen u Bruxellesu za pomoć članicama zbog posljedica koronakrize te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka, na koji se očekuje prava navala. Riječ je o 150 milijuna eura, odnosno oko 1,15 milijardi kuna namijenjenih za male i srednje kompanije u prerađivačkom sektoru. Kako najavljuje ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Nataša Tramišak, bit će otvoren do kraja svibnja. Iznos pojedinačnih potpora predviđen je u rasponu od pola milijuna do 7,5 milijuna kuna.
Što se potiče?
Niz tvrtki iz informatičko-komunikacijskog sektora tražio je da se i njima omogući da se jave na taj natječaj, o čemu je Jutarnji list već pisao, a javilo se i nekoliko poduzetnika iz drugih uslužnih djelatnosti. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja su, međutim, na stranici e-Savjetovanja, gdje se vodila javna rasprava o uputama za prijavitelje, na takve prijedloge redom odgovarali kako smatraju da će se najveći učinak na zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva, u parametrima koje postavlja mehanizam REACT-EU, biti postignut zelenim i digitalnim investicijama u prerađivačku industriju. Onima iz IT sektora su napomenuli da će se ovim pozivom financirati i izgradnja digitalnog kapaciteta poduzeća, pa će IT tvrtke tu biti uključene kao pružatelji usluga.
"Sve druge inicijative i sektorski prijedlozi su dobrodošli u sklopu izrade novih operativnih programa 2021. - 2027.", poručili su poduzetnicima. Iako je bilo interesa za ovaj poziv i među nekim velikim domaćim kompanijama, kao što su Kraš i Karolina, jer navode da su također pogođene krizom uzrokovanom pandemijom, oni su se morali suočiti s odbijenicom jer Uredba REACT-EU navodi da je taj novac namijenjen isključivo za male i srednje tvrtke, a to znači da ne mogu imati više od 250 zaposlenih. Dio srednje velikih poduzetnika je tražio da se podigne gornji prag potpore koja će biti dodjeljivana, i to na 15 milijuna kuna, budući da proizvodna poduzeća imaju značajne investicije u proizvodne hale i opremu, kako su naveli iz poduzeća Valzor, a "ovakvog natječaja nije bilo još od 2018. godine".
Drugi su, pak, naglašavali da su troškovi gradnje drastično povećani, što je utjecalo i na veliki porast troškova gradnje proizvodnih objekata, a ove su godine povećane i cijene strojeva i opreme. U službenom odgovoru na njihove primjedbe stoji da su dosadašnja iskustva pokazala kako je prosječna potpora na pozivima slične namjene bila oko 4,5 milijuna kuna, "a na ovaj će se način omogućiti većem broju kvalitetnih projektnih prijedloga da ostvare pravo na potporu". Kako je dio manjih poduzetnika tražio da se donji prag potpore spusti na 200 tisuća kuna, njima je objašnjeno da svi kojima su potrebni niži iznosi investicijskog i obrtnog kapitala te svoje potrebe mogu zadovoljiti kroz financijske instrumente koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU stavilo na raspolaganje putem agencije HAMAG-BICRO.
Što će se, dakle, poticati s predviđenih 1,15 milijardi kuna? Nabraja se sljedeće: energetski učinkovite i/ ili tehnološki napredne proizvodnje te inovativni poslovni modeli za razvoj novih kompetencija, povećanje proizvodnje, izvoza te očuvanje postojećih i poticanje stvaranja novih radnih mjesta.
Stvaranje radnih mjesta
Tumači se također da oporavak gospodarstva pogođenog pandemijom ne podrazumijeva samo saniranje štetnih posljedica nastalih na tržištu, nego i stvaranje uvjeta za bržu i bolju prilagodbu ekološkim i okolišnim zahtjevima te da se kroz diverzifikaciju i digitalizaciju utječe na učinkovitost proizvodnje te očuvanje i stvaranje radnih mjesta. Napominjući kako se radi o prvom dostupnom novcu za hrvatske poduzetnike iz novog mehanizma u sklopu Next Generation EU, Tramišak kaže kako očekuje da evaluacija zaprimljenih projektnih prijava i postupak oko dodjele budu završeni tijekom ove godine.