Priručnik o obnovi zidanih zgrada" koji bi stručnjacima trebao olakšati obnovu potresom pogođenih područja nastao je u proteklih nekoliko mjeseci na Fakultetu građevinarstva u Zagrebu, a uskoro bi se trebao naći i u javnosti. Dekan profesor dr. sc. Stjepan Lakušić kaže da je priručnik isprva trebao imati stotinjak stranica, ali da je na kraju, u originalu, narastao na čak 600-tinjak.
U četvrtak 28. siječnja uz Jutarnji list besplatno će izaći odabrana poglavlja s ciljem davanja doprinosa nastojanjima da se obnova provede stručno i uz poštivanje najviših standarda koje propisuje struka. Priručnik uz Jutarnji list izlazi na 104 stranice, dok će cjelovita verzija izaći iz tiska krajem veljače na više od 600 stranica.
Jesu li u sektoru gradnje zaista uočeni toliki nedostaci koje su ovi potresi razotkrili pa je zato bilo potrebno toliko materijala?
- Obnova oštećenih zgrada je složen posao, čak i za projektante konstrukcija. Tu nema jednostavnih i tipskih rješenja, već se treba pristupiti individualno svakoj zgradi. Puno je jednostavnije projektirati i izvesti novu zgradu nego obnoviti jednu višekatnicu u donjem gradu koja je oštećena u potresu. Ideja ove knjige je prije svega pomoći projektantima, investitorima, ministarstvu i Fondu za obnovu kako bi se obnova provela ujednačeno i po najvišim standardima.
Htjeli smo obuhvatiti sve korake u procjeni stanja zgrade i projektiranju njezina pojačanja koje je potrebno napraviti. Nisu se ni svi projektanti konstrukcija do sada bavili ovim područjem, a u naredno vrijeme može se očekivati da će se dio njih početi baviti rekonstrukcijama oštećenih zgrada. Balansiralo se između opsega knjige i vremena u kojem će se ona izdati, jer ovakvo djelo je nemoguće producirati u kratko vrijeme. Međutim, možemo reći da knjiga obuhvaća sve bitne tehničke aspekte obnove te je svakako bitan iskorak u postavljanju standarda za proračun i obnovu zgrada.
Je li moguće obnoviti Sisačko-moslavačku županiju u nekom roku od godinu dana, kako se građani ne bi do kraja raselili? Čujemo da su se iz potresom pogođenih područja u Italiji, primjerice, građani raselili jer ni nakon više godina obnova nije krenula.
- Može se reći da je istina da je u Italiji, primjerice, gradiću L'Aquila dugo trebalo da počne obnova i da obnova povijesnog središta i danas traje. Iz talijanskih radova vezanih za potres mogu izdvojiti sljedeće podatke: 'Kao što se često događa u Italiji, država je postala glavni akter u svim fazama reagiranja na katastrofe, upravljanja i popravke/rekonstrukcije. Do prosinca 2015., 80 posto ljudi koji su bili pogođeni potresom se vratilo kući. To je bilo značajno poboljšanje na prethodnim projektima za obnovu nakon potresa, poput Friuli (1976.) i Irpinije.
Međutim, ne tako brzo, obnova središta grada L'Aquila i dalje traje. To je zbog složenosti obnove zgrada koje su zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar zone kulturno-povijesne cjeline, kao i odluka da se zadrži prethodni srednjovjekovni urbani raspored. Kao rezultat, zabilježen je ogroman pad poslovne aktivnosti i turizma u gradu. Ukupno 6000 radnih mjesta je izgubljeno kao rezultat potresa. A od 900 lokalnih poduzeća koja su se nalazila u zidanom centru u to vrijeme, samo je desetak njih ponovno otvoreno do početka 2013. godine.'
Vezano za područje Sisačko-moslavačke županije, smatram da je u interesu države da se taj dio što prije revitalizira. Najavili ste i pokretanje novog smjera na fakultetu. O čemu je riječ?
- Osnovni cilj predloženog specijalističkog studija je osposobljavanje, magistra inženjera građevinarstva, u području potresnog inženjerstva. Osnovna područja osposobljavanja su projektiranje i proračun konstrukcija otpornih na potres, procjena ponašanja postojećih zgrada te primjena mjera ojačanja konstrukcija postojećih zgrada. Priprema svih materijala je u završnoj fazi i vjerujemo da ćemo uspjeti studij pokrenuti u sljedećoj akademskoj godini 2022./2023. Ako promotrimo angažman djelatnika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u proteklih godinu dana, pružamo veliku pomoć Vladi upravo na aktivnostima oko potresa. To smatramo svojom obvezom, jer akademska zajednica ne smije biti neiskorišteni kapital.
Koliko je legalizacija 900 tisuća nelegalnih objekata iz 2011. pridonijela, među ostalim, nekvalitetnim građevinama u Hrvatskoj koje nisu imale potresnu otpornost?
- Nelegalna gradnja je sigurno uzrok oštećenja dijela stambenog fonda. Velik je broj zgrada koje nisu prošle kontrolu kvalitete, a već na tako izvedenim zgradama je jako teško utvrditi njihovu otpornost. Potrebna su ispitivanja materijala i proračuni, što se u pravilo nije radilo, a posljedica toga je velik niz zgrada za koje ne znamo njihovu potresnu otpornost i kvalitetu. Ovdje se mora istaknuti da u Hrvatskoj još ne postoji strategija upravljanja rizicima od potresa. Ovi potresi u 2020. godini vjerujem da su nas konačno osvijestili da se mora izraditi takva strategija.
Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (iz 2012.), obavezan je bio snimak stanja građevine s tehničkim opisom te Izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinu dijelu. Na temelju samo vizualnog pregleda nije bilo moguće ustvrditi stvarno stanje zgrade.
Prema troškovniku koji je objavljen u priručniku, konstrukcijsko ojačavanje višestambene zgrade od, primjerice, 1000 četvornih metara, a koja je u potresu, recimo, dobila 'žutu naljepnicu', stoji oko tri milijuna kuna (bez PDV-a i ostalih troškova)? I u taj iznos nisu uračunati ni krovište, ni dimnjaci, ni fasada, što su također problemi višestambenih zgrada, a koji također nisu godinama rješavani. Kako to platiti?
- Na ovo pitanje može se djelomično odgovoriti, i to samo oko troškova vezanih za konstrukcijsko ojačanje. Ponovno ćemo se pozvati na priručnik 'Urgentni program potresne obnove', a ako se promatra vaš upit, za ojačavanje višestambene zgrade, cijena bi iznosila oko 400 eura po četvornome metru. Krovište i dimnjaci trebali bi biti sastavni dio troškova.
Oglasnici su prepuni potrage za djelatnicima u resoru građevinarstva, od soboslikara do inženjera. Imamo li mi doista dovoljno radne snage za sve poslove u graditeljstvu koji su pred nama?
- Građevinarstvo kontinuirano raste. Broj zaposlenih je u porastu, u zadnjih godinu dana zaposleno je oko osam tisuća radnika u pravnim osobama te je ukupna brojka zaposlenih u prosincu 2020. bila 101.200 radnika. Time je dosegnut najveći broj zaposlenih iz 2008. Problemi hrvatskih građevinara vezani su za likvidnost, nelojalnu konkurenciju, nedovoljnu investicijsku aktivnost i angažman banaka, te jedan od većih - nedostatak kvalificiranih radnika.
Taj problem tvrtke rješavaju uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU. Pa je u 2020. uvezeno oko 28 tisuća građevinskih radnika, što je više od 80 posto odobrene kvote za uvoz radnika. U 2019. godini uvezeno je više od 23 tisuće građevinskih radnika, a u 2018. je potrošena ukupna kvota. Kvotni sustav uvoza stranih radnika je, usvajanjem novog Zakona o strancima, ukinut pa će uvoz biti jednostavniji i brži.