Kada bi cigle mogle progovoriti, kakvih bismo se samo priča naslušali i kakvom bismo svjedočenju povijesti nazočili u vinskom podrumu jedne od najpoznatijih, ali i najstarijih hrvatskih vinarskih obitelji - obitelji Gerštmajer, čija vinska priča datira još iz sredine 19. stoljeća. Točnije, od 1854. godine kada je mađarska strana te obitelji na njihovu imanju u Zmajevcu sagradila vinski podrum koji i danas ugošćuje putnike namjernike i sve one koji znaju cijeniti vrhunsku kvalitetu vinske kapljice. Dakle, već dulje od stoljeća i pol traje ova velika priča, a zahvaljujući najmlađem članu loze neće se tako uskoro završiti.
Ivan Gerštmajer Zelember naš je novi junak u serijalu o najboljim mladim hrvatskim poljoprivrednicima, mladić koji se zapravo od malih nogu pripremao za nastavak tradicije ove obitelji, nastale spojem domicilnih Mađara i doseljenih Podunavskih Švaba, Gerštmajera, koji su se Dunavom iz Schwarzwalda spustili do Baranje i trajno nastanili u Zmajevcu još davne 1704. godine.
- Otac i djed, koji se obojica zovu Mihalj, od malih su me nogu usmjeravali u ovu priču sa željom da budem četvrta generacija vinara u obitelji, tako da je to bio dio moje svakodnevice već od od devete godine, odnosno otkad smo se nakon mirne reintegracije vratili kući - priča Ivan koji je prije šest godina registrirao OPG na svoje ime, naslijedivši dva hektara vinograda od oca Mihalja, poznatijeg kao Mišika, uglednog baranjskog vinara koji je, opet, sve to naslijedio od svog oca, također Mihalja, odnosno Mišike. Gerštmajeri za svoja vina kažu da je u njima "savršeno zapisana ravnoteža baranjskog podneblja, ljudskog truda i sortnih posebitosti".
Visoki kriteriji
"Već generacijama utjelovljujemo tradiciju proizvodnje grožđa i vina. U brižljivo punjenim bocama uz nektar baranjskog brda čuvamo spokoj podunavskih brežuljaka i baranjsko gospodarstvo. Smjelo se nadograđujući na iskustva predaka, postali smo smjerokaz razvoja baranjskog vinarstva", piše na njihovu Facebook profilu, a upravo ta tradicija Ivanu je velik izazov.
- Da, iako sam cijeli život vezan uz vinograd i podrum, za mene je to bio i još uvijek jest jedan veliki izazov, s obzirom na visoke kriterije i kvalitetu naših vina koje su postavili djed i otac. Trebalo je nastaviti tu tradiciju, ali i opravdati njihovu vjeru u mene, njihov trud i rad koji su uložili u razvoj našeg brenda. Srećom, i otac, kojemu je 70 godina, i djed, koji ima 92 godine, još su uvijek aktivni i primam njihove savjete koji mi i dalje puno znače - iskren je ovaj mladić koji je i svoje formalno obrazovanje posvetio poslu kojim se danas bavi.
Nakon završene srednje Poljoprivredne škole upisao je Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku gdje je danas apsolvent na diplomskom studiju vinarstva i vinogradarstva.
Bijele sorte
- Ja sam dobar primjer da nije lako uskladiti vođenje posla i studiranje, pa se ono kod mene malo oduljilo - priznaje naš mladi sugovornik koji se već s početkom rada svog OPG-a odlučio i dodatno modernizirati pogon pa je, zahvaljujući mjeri 6.1.1 za mlade poljoprivrednike, nabavio novu pneumatsku prešu, tankove od 2000 i 5000 litara, novi laboratorij, pumpe, filtere... Danas obrađuje šest hektara jer mu je i djed u međuvremenu poklonio svoja četiri hektara.
- No, to nije kraj jer planiram ukupnu površinu podići na deset hektara, što je moj konačni cilj. To je površina kojom se može kvalitetno upravljati tako da radite vina kakva želite i po kojima smo prepoznatljivi. Naša je obitelj poznata po slađim vinima, kasnijim berbama, uglavnom bijele sorte i tek nešto malo crnih sorata. Sva vina, a to su u našem slučaju graševina, chardonnay, rajnski rizling, pinot bijeli, pinot sivi, cabernet sauvignon i frankovka, radimo kao kasne berbe. Nemamo suha vina, sva su polusuha, poluslatka i izborne berbe.
To je naša tradicionalna orijentacija koja se tijekom svih ovih godina pokazala kao odličan izbor - istaknuo je Ivan koji godišnje proizvede 7000 - 8000 litara vina, a kada se tome pribroji ono što proizvede njegov otac, riječ je o 20.000 - 30.000 litara.
Sam podrum je kapaciteta 50.000 litara.
- S tatinim vinogradom imamo oko 15 hektara i ove količine vina su zapravo male za toliku površinu pod vinogradom, ali to je zato što radimo isključivo kasnije berbe kada su visoki šećeri i alkoholi, pa su i količine manje. No, ustrajavamo na ovakvom načinu proizvodnje jer su to i kupci prepoznali, vole naša slađa vina koja su za neke posebnije prilike - objasnio je mladi baranjski vinar koji je i predsjednik Udruge vinogradara Baranje Zmajevac gdje je zamijenio svoga oca.
Nove tehnologije
- Trudim se raditi na povezivanju vinara iz regije ali i šire, na našem zajedničkom nastupu na tržištu i promociji Baranje - dodao je Ivan.
Nas je zanimalo kako su tata i djed prihvatili novitete koje je on uveo u proizvodnju.
- Uf... Djed dosta teško, a i tati je sve teže pratiti sve što se novo događa u vinskoj industriji, sve te inovacije, noviju opremu... No, vjeruju mi, prepustili su mi sve i ponosan sam na to. Najviše sam donio u novim tehnologijama, modernizirao sam opremu, nešto i u rezidbi, nešto u preradi s malo duljim maceracijama - rekao je Ivan koji s nevjerojatnom emocijom i ljubavlju govori o vinogradu i vinima.
- Za mene je to nešto posebno, dio mog odrastanja, neodvojivi dio mene. Ta mala biljka zahtijeva jako puno ljubavi, pažnje, emocija, ali i rada i truda, ne samo u vinogradu, nego i poslije u podrumu kada iz nje nastaje ovaj blagotvorni nektar kojemu dajemo sve najbolje od sebe kako bismo mu podarili okuse i mirise kakve zaslužuje, ali i kakve zaslužuju ljudi koji vole naša vina - poručio je mladić koji planira proširiti ponudu.
- U planu su mi i nove sorte. Bio sam na stručnoj praksi u sklopu fakulteta na institutu koji razvija nove sorte kakve u Njemačkoj postoje već 30 - 40 godina, ali kod nas ih nema. To su rezistentnije sorte koje ne treba toliko tretirati, pa nas to dovodi do sve više okretanja prema ekološkoj proizvodnji, s manje tretiranja do zdravijeg grožđa, a onda i zdravijeg vina.
Prije svih, to je sorta solaris, slična graševini, zapravo klon graševine i rajnskog rizlinga, zatim calardis blanc, križanac dviju sorata. To je u planu kada povećam površine, no kod tih sorata neke nisu kod nas priznate, pa moram i na to čekati da ih mogu normalno saditi - najavio je naš sugovornik koji posao planira proširiti i na turističku ponudu.
- Želim ovdje otvoriti restoran i proširiti smještajne kapacitete kako bismo imali zaokruženu priču i mogućnost cjelodnevnog boravka uz roštilj, stolni tenis, stolni nogomet i još puno toga što povezuje tradicionalnu ponudu jela i naših vrhunskih vina - zaključio je Ivan.
