Hrvatska je do jučer trebala dobiti 141.270 doza cjepiva, a dobila je samo 63 posto očekivanog pa je prvu dozu dobilo samo 1,8 posto građana, jer smo imali samo 2,7 doza na 100 građana. Veće količine AstraZeneca/oxfordskog cjepiva trebale bi povećati obuhvat cijepljenih jer je zasad bio ugrožen plan cijepljenja u Hrvatskoj prema kojem je trebalo procijepiti barem 50 posto građana do kraja lipnja.
Naime, u svijetu je dosad cijepljeno 132 milijuna građana, što znači da je od njih 100, cjepivo dobilo 1,7. No, očekivano, to je samo prosjek jer je golema razlika u procjepljivanju između pojedinih dijelova zemaljske kugle s obzirom na to da većina zemalja još nije uspjela dobiti niti jednu dozu. Svjetski prvaci u cijepljenju su Izraelci, gdje se dosad od 100 građana cijepilo njih 62.
Ta je zemlja ekspresno uspjela nabaviti velike količine cjepiva zahvaljujući činjenici da su doze platili dvostruko više negoli EU. U zamahu je i Velika Britanija koja je dosad cijepila 19 od 100 Britanaca, a u vrhu cijepljenih sa 8 doza na 100 građana je i Srbija koja je uspjela nabaviti velike količine ruskog i kineskog cjepiva.
U toj utrci za "naoružanjem" protiv koronavirusa žestoko je podbacila Europska unija koja je s proizvođačima potpisala nepovoljne ugovore prema kojima isporuka "ovisi o trenutačnim mogućnostima". Rezultat je nedostatak cjepiva u svim zemljama EU.
- Činjenica je da nismo postigli što smo željeli u borbi protiv virusa. Kasnili smo s odobrenjem. Bili smo preoptimistični, podcijenili smo teškoće u masovnoj proizvodnji. Možda smo bili presigurni vjerujući da će narudžbe biti isporučene na vrijeme, priznala je jučer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Količina cjepiva koja stiže u zemlje EU ne omogućava da se u što kraćem vremenu cijepi što više ljudi, a sve ne bi li se usporila pandemija i preduhitrile dodatne mutacije virusa. Većina zemalja vjerovala je da će do kraja ožujka procijepiti barem trećinu građana, a do kraja kolovoza 70 posto, ali taj plan gotovo sigurno se neće ispuniti nastavi li se ovaj tempo pristizanja cjepiva. Većina zemalja EU dobila je tek od 60 do 70 posto dogovorenih doza, a primjerice Bugarska samo 32 posto pa je u toj državi samo 0,3 posto građana dobilo prvu dozu cjepiva.
Prema informacijama iz Europske komisije, situacija s cjepivima trebala bi se popraviti od početka ožujka kad se očekuju barem dogovorene doze. U suprotnom, može se očekivati da će pojedine zemlje unatoč dogovoru krenuti u "tajnu ili javnu" nabavu dodatnih doza cjepiva.
Mađarska je to već učinila pod egidom "interventnog uvoza" ruskog cjepiva Sputnjik V unatoč činjenici da to cjepivo nije registrirano u EU. Vjerojatno će i takvi postupci ipak natjerati proizvođače dosad odobrenih cjepiva da šalju veće količine u Europsku uniju s obzirom na to da im uskoro prijeti konkurencija sa svojim cjepivima, što će im potencijalno smanjiti prodaju.
U to ime BioNTech uskoro otvara novi pogon u Marburgu za koji se očekuje da će u ovoj godini proizvesti 250 milijuna doza.