Građani EU su se u nedjelju na Konferenciji o budućnosti Europe založili za osnivanje „Zajedničkih oružanih snaga Europske unije“, odlučivanje kvalificiranom većinom o vanjskopolitičkim pitanjima te za zajedničku migracijsku politiku EU.
Ukupno 184 građana iz svih članica EU u petak i subotu su u manjim radnim grupama u Maastrichtu formulirali prijedloge politika na temu „EU u svijetu i migracije“, dok su u nedjelju svi glasali o tim prijedlozima, pri čemu je za usvajanje bila potrebna većina od 70 posto glasova. Samo šest od 46 preporuka nije prihvaćeno.
Građani su predložili osnivanje „Zajedničkih oružanih snaga Europske unije“, a traže i promjenu odlučivanja o vanjskopolitičkim pitanjima.
Naime, trenutno svaka država članica ima pravo veta, a panel građana je preporučio odlučivanje kvalificiranom većinom, što je jedna od većih točki prijepora zagovornika i protivnika daljnje europske integracije.
Protivnici smatraju to korakom prema pretvaranju Europske unije u federaciju u kojoj bi najjače članice lakše nametale svoju volju, dok zagovornici ističu da jednoglasno odlučivanje onemogućava afirmiranje EU kao globalnog aktera usporedivog sa SAD-om i Kinom.
Ipak, predlažu da se o prijemu novih članica EU i promjeni Ugovora EU i dalje odlučuje jednoglasno.
Po pitanju proširenja Europske unije zaključili su da je potrebno „konsolidirati“ identitet Unije prije pristupa novih članica EU.
Predlažu i olakšavanje uvođenje sankcija državama članicama, organizacijama i pojedincima zbog kršenja Ugovora EU.
Za zajedničku migracijsku politiku
Građani su se založili za uspostavu zajedničke migracijske politike EU koja bi bila utemeljena na solidarnosti. Založili su se za zamjenu Dublinskog sporazuma novim pravno obvezujućim koji bi osigurao „pravednu, uravnoteženu i proporcionalnu distribuciju azilanata“.
Preporučili su i uspostavu unificiranog europskog mehanizma za uvoz radne snage izvan EU sukladno potrebama tržišta, kao i jačanje Frontexa, agencije za zaštitu granica, ali uz reviziju njezina dosadašnjeg rada. Ističu da je potrebna veća transparentnost u radu te agencije kako bi se izbjegle zloupotrebe u odnosu prema migrantima.
Dragan Volarević, jedan od građana koji su sudjelovali na panelu, istaknuo je za Hinu da, primjerice, države zapadne Europe nemaju isto iskustvo s migracijama kao Hrvatska, Bugarska i druge zemlje koje graniče sa zemljama koje nisu u Europskoj uniji.
On smatra da treba reformirati ili ukinuti Dublinski sporazum po kojemu migranti zahtjev za azilom moraju podnijeti u prvoj državi članici EU u koju ulaze, čime su najviše pogođene zemlje na granicama EU, poput Italije, Španjolske, Grčke, Bugarske i Hrvatske.
„Doživljavamo neke stavove Europske unije koji nisu dobri za nas, nisu pravedni. Mislim da Dublinski sporazum nije dobar. Mislim da ga treba reformirati ili odbaciti i napraviti nešto novo. Taj sporazum za Hrvatsku, Bugarsku i sve granične zemlje nije bio povoljan i nije pravedan“, kazao je Volarević, umirovljenik iz Zadra.
On smatra da je potrebno voditi različite politike prema legalnim migracijama, ilegalnim migracijama i sustavu azila.
„Treba potpomognuti da bude što više legalnih migracija, da se suzbiju ilegalne u kojima ljudi stradaju i gube živote te se javlja trgovina ljudima“, kazao je Volarević, dodavši da je trebalo brže rješavati zahtjeve za azil.
„S tim bi bilo manje problema i manje bi se ljudi odlučivalo na ilegalne imigracije. Te ilegalne imigracije su u biti najveći problem jer tu ljudi gube živote, a netko na tome diže novce“, dodao je.
Građani su također predložili veće subvencioniranje europske proizvodnje u poljoprivredi, zdravstvu, digitalnom sektoru i tehnologijama za zaštitu okoliša. Također, predlažu smanjenje oslanjanja na plin i naftu, uz veće ulaganje i korištenje javnog prijevoza i alternativne izvore energije poput vodika.
Založili su se i za restrikcije na uvoz proizvoda iz zemalja u kojima se dozvoljava dječji rad, kao i veću kontrolu mogućeg kršenja ljudskih prava prilikom proizvodnje uvoznih proizvoda. Predlažu i obvezno uvođenje „eko rejtinga“ na svim proizvodima koji bi uključivao razinu emisije CO2 od proizvodnje i transporta, razinu štetnih sadržaja i sl.
Prethodno su, u sklopu Konferencije, građani nakon panela u Varšavi donijeli zaključke o zdravstvenim i klimatskim politikama, dok su na prvom prosinačkom panelu u Firenci predstavili prijedloge politika u području vrijednosti EU i sigurnosti.
Posljednji će se panel održati u Dublinu, a preporuke ukupno 800 europskih građana, koje su nasumično odabrale marketinške agencije kako bi odražavali demografsku i socioekonomsku sliku EU, razmotrit će europske institucije na zajedničkoj plenarnoj sjednici.
Ukupno 80 građana, po 20 sa svakog od četiri panela, na plenarnoj će sjednici Konferenciji o budućnosti Europe raspravljati o predloženim politikama s europarlamentarcima, predstavnicima vlada i parlamenata država članica Europske unije, povjerenicima Europske komisije, predstavnicima sindikata, poslodavaca, civilnog društva i sl.