Sud Europske unije proglasit će u petak u Luxembourgu smatra li se nadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici.
Ako se Sud proglasi nenadležnim, postupak se automatski obustavlja. U slučaju da se proglasi nadležnim ili djelomično nadležnim uslijedila bi rasprava o meritumu slovenske tužbe. Odluke Suda EU su konačne i na njih nema žalbe.
Odluka će biti donesena puno ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i pol dana nakon objave mišljenja nezavisnog odvjetnika o ovom predmetu, koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente. Obično od objave mišljenja nezavisnog odvjetnika do odluke Suda prođe nekoliko mjeseci i stoga se odluka očekivala negdje na proljeće.
Moguće je da je ta brzina neizravno povezena s brexitom. Naime, sudac izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Christopher Vajda, koji mora napustiti Sud istodobno kad i Velika Britanija Europsku uniju. Sudac izvjestitelj priprema nacrt presude, a ako mu istekne mandat prije nego što se presuda može donijeti, imenuje se drugi sudac izvjestitelj.
Nezavisni odvjetnik Suda EU, Estonac Priit Pikamae, objavio je 11. prosinca 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj. Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.
Nezavisni odvjetnik Pikamae smatra da sa stajališta prava EU, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovensko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.
Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU, oni ne zastupaju ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. Sud nije obvezan uvažiti mišljenje nezavisnog odvjetnika. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u približno polovici slučajeva.
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska drži da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.
