Žitna polja Ukrajine ovog će ljeta biti prepoznatljiva po prizoru kombajna koji žanju polja u neizvjesnoj utrci s požarima koji se brzo šire. Prve crte bojišnice prostiru se na najvrjednijim poljoprivrednim površinama u Ukrajini. Bez obzira nato jesu li krenuli slučajno ili su namjerno izazvani, uništavaju žetvu koja je ranijih godina bila jamac sigurnosti hrane diljem svijeta.
Pavlo Serhienko (24) vodi farmu u četvrti Vasilivka u Zaporižju. Otkako mu je otac preminuo od koronavirusa, sam upravlja farmom od 3000 hektara, no gotovo polovica zemlje sada je preopasna za obrađivanje, kako je rekao u subotu za CNN.
- Ne možemo ni doći do nje. Ili je minirano ili je blizu okupiranih područja, doslovno na prvoj liniji. Na dijelu poljoprivrednih površina bile su ruske snage, rekao je.
Serhienko je promatrao kako prihodi njegove obitelji nestaju u dimu.
- Zadnja četiri dana, naša koljena bila su u krvi, gasio sam požar u poljima. Rusi gađaju polja na kojima uzgajamo pšenicu i ječam, svaki dan, rekao je.
Rekao je da je proteklih dana izgubio 30 hektara pšenice i 55 hektara ječma.
- Gori i onih 1.200 hektara do kojih ne mogu doći. Ali što da radim, ne želim ni ići do tamo, rekao je.
Sezona sjetve bila je podjednako opasna.
- Posijali smo njivu od 40 hektara. Morali smo četiri puta napuštati polje kako bi završili posao. Svaki put kad smo napuštali polje odmah bi krenule padati granate. Jednom su bacili 23 minobacačke bombe.
Njegove zgrade i oprema također su pogođeni, uništena je farma životinja i sva skladišta izgrađena su u zadnjih 20 godina.
- Sadilica je smrskana, a razbijena je i zimska radionica u kojoj popravljamo traktore i kombajne.
Stotine poljoprivrednika našlo se u sličnoj situaciji, a mnogi se vjerojatno suočavaju s bankrotom. Ukrajinski dužnosnici smatraju da je dio ruske strategije uništavanje poljoprivrednih bogatstava Ukrajine.
Prošloga tjedna policija je u južnoj regiji Herson, jednom od najproduktivnijih obradivih područja u Ukrajini, otvorila kazneni postupak zbog ‘namjernog uništavanja‘ usjeva od strane ruske vojske.
Optužili su ruske snage za ‘granatiranje poljoprivrednog zemljišta zapaljivim granatama‘. Veliki požari izbijaju svaki dan, a već su izgorjele stotine hektara pšenice, ječma i drugih usjeva žitarica.
- Kako bi spasili barem dio žetve, farmeri obrađuju zemlju tik do vatrenog zida, rekli su u policiji.
Jednom kad požar krene, male su šanse da će se ugasiti. Mnoga pogođena područja su bez pitke vode i često je preopasan i sam pokušaj hvatanja u koštac s požarima.
Policija Hersona tvrdi da Rusi namjerno ne dopuštaju nikome da gasi požare, navodeći kao primjer požar koji je uništio 12 hektara te susjednu borovu šumu u okupiranom području oko sela Rozliv.
Aktivna linija bojišnice proteže se na liniji duljoj od 1000 kilometara, uglavnom kroz poljoprivredne površine. Pavlo Kirilenko, šef regionalne vojne administracije ukrajinske oblasti Doneck, rekao je da je neprijatelj počeo koristiti taktiku uništavanja polja na kojima je žetva u tijeku.
Ukrajinska služba za izvanredne situacije objavila su fotografije požara koji su prošloga tjedna zahvatili polja Donecka.
Ihor Lucenko, bivši zastupnik u ukrajinskom parlamentu, a danas vojnik, objavio je fotografiju koja prikazuje veliki požar kod Bakhmuta, područja Donjecka koje se stalno granatira.
- Ovdje gore polja. Ovdje svjedočimo da Rusi gađaju zapaljivim streljivom i uništavaju naše položaje.
Fotografije je podijelilo i ministarstvo obrane Ukrajine.
- Ne uništava se ukrajinska pšenica nego prehrambena sigurnost svijeta, napisali su
Gradsko vijeće Kramatorska, područja koje je izloženo sve jačem ruskom granatiranju, također je objavilo slike spaljenih polja, a na nekima su ostaci raketa. Navode da je 35 hektara usjeva uništeno u požarima.
Ljetna žetva tek je počela pa se još ne može procijeniti ukupna šteta od požara. U petak je ministarstvo poljoprivrede priopćilo da su seljaci prikupili prvih milijun tona žitarica u sezoni 2022. godine s nešto više od 400.000 hektara zemlje, ali to je tek 3% sjetvene površine.
Ukrajinski seljaci suočavaju se s brojnim drugim izazovima, osim požara. Oni koji se nalaze blizu prve crte bojišnice bore se s nedostatkom odgovarajućih skladišta. Deseci silosa te neki od najvećih izvoznih terminala su uništeni u ruskom bombardiranju.
U jednome od najvećih silosa - u Mikolajivu - bilo je 250.000 tona žita prije nego što je spaljen u lipnju.
Neki analitičari kažu da postoje izazovi u nabavci dizelskog goriva zbog uništenja rafinerija, što znači da neki usjevi neće biti požnjeveni.
Svim ukrajinskim farmerima predstoji logistička noćna mora s izvozom žitarica i uljarica jer su crnomorske luke zatvorene.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu pokrenula je hitan program vrijedan 17 milijuna dolara pomoći u prevladavanju problema sa skladištenjem.
SAD je također obećao pomoći u izgadnji privremenih silosa u Poljskoj. I prije požara, Ukrajina je predviđala oštar pad žetve pšenice i uljarica u usporedbi s rekordnom proizvodnjom prošle godine.
Ministar poljoprivrede Taras Visocki rekao je da bi žetva žitarica mogla iznositi 50 milijunoa tona u odnosu na 86 milijuna 2021. godine. Najmanje polovica te proizvodnje namijenjena je izvozu, prema sindikatu trgovaca.