Francuska postaje europska predvodnica u uvođenju digitalnog poreza

To znači da bi oko 30 kompanija iz SAD-a, Njemačke, Španjolske, Ujedinjene Kraljevine i Francuske bilo pod utjecajem poreza.

Prema Le Maireu, oporezivanje kompanija je dio 'fiskalne pravde' budući da 'digitlani giganti plaćaju 14 posto manje poreza nego male ili srednje velike europske kompanije'.

Kazao je kako porez neće utjecati na tvrtke koje izravno prodaju svoje proizvode na internetu. To će najviše utjecati na tvrtke koje koriste podatke potrošača za prodaju online oglašavanja. Također će se primjenjivati na tvrtke za online usluge kao što su Airbnb i Uber.

- Ovi digitalni divovi koriste naše osobne podatke, ostvaruju ogromne profite od tih podataka ... a zatim prebacuju novac nekamo drugamo bez plaćanja pristojnog iznosa poreza – rekao je Le Maire.

Philippe Wojazer / REUTERS

Francuski ministar financija Bruno Le Maire

Jednoglasnost

Još u jeku protesta Žutih prsluka u prosincu zbog poreza na gorivo, Bruno Le Maire je najavio da će Francuska, u slučaju da zemlje članice EU ne uspiju postići zajednički dogovor oko oporezivanja digitalnih usluga, to morati učiniti sama od 2019. godine.

Zatražio je brzi europski dogovor oko digitalnog poreza te je objasnio da on zna 'gdje se nalazi novac, kod tehnoloških divova koji ostvaraju značajan profit zahvaljujući francuskim potrošačima'.

Nastavljajući u istom tonu i komentirajući jučerašnji prijedlog poreza izjavio je da '23 od 27 država u Europi podupiru oporezivanje digitalnih aktivnosti' ali da je potrebna 'jednoglasnost za uvođenje digitalnog oporezivanja na europskoj razini'.

- Ne očekujem dogovor na sljedećem Vijeću ministara financija 12. ožujka u Bruxellesu – naglasio je Le Maire dodavši da Irska, Švedska, Danska i Finska ne bi smjele spriječiti druge države da kreću naprijed.

Rasprava oko francuskog plana oporezivanja velikih kompanija započela je još 2013. od kada se pokreću rasprave kako bi se prilagodili porezni sustavi i oporezive poslovne jedinice fizički prisutne u zemlji.

Europska unija raspravlja o planovima za oporezivanje tri posto prihoda velikih internetskih tvrtki koje zarađuju od korisničkih podataka ili digitalnog oglašavanja, no nije uspjela postići konsenzus u nekoliko rundi razgovora o tom pitanju.

Komisija u Bruxellesu pokušala je u siječnju predložiti otvaranje određenih poreznih reformi do usvajanja kvalificiranom većinom. Međutim, usvajanje prijedloga – kao što je to bilo predviđeno – nije imalo šanse za uspjeh.

Među zemljama koje usporavaju dogovor nalazi se Irska, sjedište Appplea i Googlea, koji uvelike doprinosi njenom gospodarstvu temeljenom na niskoj razini poreza na dobit. Skandinavske zemlje poput Švedske i Danske, koje su veliki izvoznici digitalnih proizvoda i usluga, zabrinute su da bi usvajanje digitalnog poreza pokrenulo trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama te se boje da ovaj porez ne uvede sankcije za zemlje koje su proizvođači digitalnih usluga. Primjerice najveća svjetska tvrtka za streaming glazbe Spotify je Švedska, a njeno oporezivanje bi išlo u korist velikih zemalja poput Francuske koja imaju najveći broj korisnika tih usluga.

Le Maire je kazao kako će do kraja godine potaknuti međunarodni dogovor među zemljama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za uspostavljanje digitalnog poreza i na široj globalnoj razini.

Prijetnja za startup naciju?

Od svog dolaska na vlast 2017. godine Emmanuel Macron je obećao povećati pristojbe na globalne tehnologije i internet usluge jer su njihove najčešće minimalne porezne stope bile dio reakcija u Francuskoj i Europi protiv globalizacije.

Velike kompanije sada upozoravaju da GAFA porez prijeti Macronovom drugom planu, onom stvaranja 'startup nacije'. To je najavio Macron na početku mandata s ciljem da učini Francusku, europskom Silikonskom dolinom kako bi postala jedna od destinacija u Europi u kojoj su tehnološke kompanije i startupovi dobrodošli.

Ludovic Marin / REUTERS

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prilikom otvaranja startup kampusa

Zemlja je od tada postala jedna od top destinacija za pokretanje ulaganja u Europi. U prvih šest mjeseci 2017. francuski fondovi rizičnog kapitala prikupili su više od onih iz bilo koje druge zemlje u Europi - rekordnih 2,7 milijardi eura. Ujedinjeno Kraljevstvo je slijedilo s 2,3 milijarde eura, a Njemačka s 1,1 milijardu eura.

Osim toga najavio je ulaganja od 1,5 milijardi eura 2018. godine i uvođenje tzv. tech vize, četverogodišnje dozvole za boravak za poticanje imigracije digitalnih stručnjaka i otvorio najveći svjetski startu-up kampus, Station F, veličine ležećeg Eiffelovog tornja.

The Computer and Communications Industry Association (CCIA, Asocijacija kompjutorske i komunikacijske industrije) kritiziralo je francusku mjeru, rekavši da će to u konačnici dovesti do povećanja troškova za francuske tvrtke i potrošače.

- Suprotno od tvrdnji, takozvane digitalne tvrtke nisu nedovoljno oporezane i ne bi smjele biti proizvoljno na meti - izjavio je Christian Borggreen, potpredsjednik CCIA Europe.

Prema trenutnom provedenom istraživanju koje je statistička agencija BVA provela za francuski tjednik La Tribune, 84 posto Francuza procjenjuje pozitivnim porez na tehnološke divove i većinski ga podržava.