Rusija, Ukrajina i EU postigle načelni sporazum o tranzitu plina

Autor:

20.12.2019.

Die weltweit größten Erdgasvorkommen befinden sich in Pipeline-Distanz zu Europa. Über die rund 1.200 Kilometer lange Ostsee-Pipeline Nord Stream erreicht das Erdgas aus den sibirischen Feldern die Haushalte in Deutschland und Europa.
Abdruck honorarfrei. Copyright by BASF. The world's largest deposits of natural gas are within pipeline distance of Europe. Natural gas from the fields in Siberia is piped to households in Germany and Europe via the Nord Stream – a pipeline approximately 1,200 kilometers in length through the Baltic Sea.
Print free of charge. Copyright by BASF.
BASF

Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize između Rusije i Ukraijne koja je pogodila europske države početkom 2010. Sada Rusija i Ukrajina moraju dogovoriti novi.

Rusija, Ukrajina i Europska komisija su u četvrtak dogovorile načelni sporazum o tranzitu plina koji će se početi primjenjivati nakon 1. siječnja 2020. godine, potvrdio je to u jučerašnjem obraćanju potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.

Ukrajina je ključni tranzitni put za izvoz ruskog plina u ostatak Europe, a trenutni ugovor između dviju država ističe krajem godine. 

Šefčovič, ukrajinski ministar energetike Oleksiy Orzhel i ruski ministar energetike Aleksandar Novak su se povodom pregovora toga sastali u Berlinu. No, nisu objavljene nikakve pojedinosti o sadržaju sporazuma.

- Nakon ovih intenzivnih razgovora, vrlo mi je drago što mogu reći da je načelno postignut dogovor o svim ključnim elementima, što vjerujem da su vrlo pozitivne vijesti za Europu, za Rusiju i Ukrajinu - rekao je Šefčovič.

Potpredsjednik je rekao da početni sporazum moraju prvo potvrditi Moskva i Kijev. Gazprom je u izjavi rekao da će se Moskva i Kijev sastati u petak u bjeloruskoj prijestolnici Minsku kako bi nastavili pregovore.

Orzhel je izjavio da se nada da će se uskoro postići  ''pozitivni rezultati za sve strane'', a Novak je pohvalio njemačku stranu u posredovanju u sporazumu.

Ranije ove godine, njemačka kancelarka Angela Merkel imenovala je Georga Grafa Walderseja specijalnim izaslanikom Njemačke koji će zastupati interese Berlina u pregovorima o plinu.

Moskva trenutno gradi dva plinovoda, Sjeverni tok 2 i Turski tok. U rujnu 2011. pušten je u rad plinovod Sjeverni tok koji prolazi ispod Baltičkog mora i povezuje ruska plinska polja s njemačkom obalom, a plinovod Sjeverni tok 2 trebao bi biti dovršen 2020. godine. Kroz navedeni projekt udvostručile bi se isporuke plina iz Rusije u Njemačku. No, plinovod je pogoršao odnose Poljske i Njemačke, posebice po pitanju sigurnosti.

Sjedinjene Američke Države još su ranije upozoravale da Sjeverni tok 2 predstavlja vojnu i obavještajnu prijetnju. Tijekom summita u Bruxellesu u srpnju 2018. godine američki predsjednik Donald Trump optužio je Njemačku da je “ruski zatvorenik” zbog njene ovisnosti o ruskom plinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum između Ukrajine i Rusije postignut.

- Potrudit ćemo se raditi da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši europski potrošači mogu biti mirni - rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.

Jučerašnjem sastanku u Berlinu prethodio je sastanak u Parizu, 9. prosinca, na kojem su prisustvovali predsjednici Rusije, Ukrajine, Francuske i njemačka kancelarka Merkel.

Putin i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski razgovarali su prvi put licem u lice o razmjeni zarobljenika, novoj obvezi na provedbu postojećeg sporazuma o prekidu vatre u regiji Donbasa na istoku Ukrajine i plinu.

Putin je rekao da je Moskva planirala zadržati tranzit plina preko Ukrajine bez obzira na nove plinovode koje gradi, u znak mekšeg stava prema bivšem sovjetskom susjedu, od kojeg je Moskva 2014. anektirala poluotok Krim.

- Tražit ćemo rješenje koje je prihvatljivo za sve strane, uključujući Ukrajinu - rekao je Putin, dodavši da će Rusija biti spremna dati Kijevu popust od 20-25 posto za kupnju plina.

Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014. kada je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine.

Takvo pogoršano ozračje utjecalo je na pregovore između ruskog naftnog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.

Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize koja je pogodila dobave za europske države početkom 2010.

Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i  2009., tranzit preko Ukrajine je pao za 40 posto u zadnjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.

Ruski plin čini 35 posto europske potrošnje, no Europa je danas manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine.