StoryEditor ExternalStoryEditor Internal

Rusija, Ukrajina i EU postigle načelni sporazum o tranzitu plina

Rusija, Ukrajina i Europska komisija su u četvrtak dogovorile načelni sporazum o tranzitu plina koji će se početi primjenjivati nakon 1. siječnja 2020. godine, potvrdio je to u jučerašnjem obraćanju potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.
Piše:
HinaKarla Juničić
Objavljeno: 20. prosinac 2019. 12:23
Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize između Rusije i Ukraijne koja je pogodila europske države početkom 2010. Sada Rusija i Ukrajina moraju dogovoriti novi.
Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize između Rusije i Ukraijne koja je pogodila europske države početkom 2010. Sada Rusija i Ukrajina moraju dogovoriti novi.
 BASF

Ukrajina je ključni tranzitni put za izvoz ruskog plina u ostatak Europe, a trenutni ugovor između dviju država ističe krajem godine.

Šefčovič, ukrajinski ministar energetike Oleksiy Orzhel i ruski ministar energetike Aleksandar Novak su se povodom pregovora toga sastali u Berlinu. No, nisu objavljene nikakve pojedinosti o sadržaju sporazuma.

- Nakon ovih intenzivnih razgovora, vrlo mi je drago što mogu reći da je načelno postignut dogovor o svim ključnim elementima, što vjerujem da su vrlo pozitivne vijesti za Europu, za Rusiju i Ukrajinu - rekao je Šefčovič.

Potpredsjednik je rekao da početni sporazum moraju prvo potvrditi Moskva i Kijev. Gazprom je u izjavi rekao da će se Moskva i Kijev sastati u petak u bjeloruskoj prijestolnici Minsku kako bi nastavili pregovore.

Orzhel je izjavio da se nada da će se uskoro postići ''pozitivni rezultati za sve strane'', a Novak je pohvalio njemačku stranu u posredovanju u sporazumu.

Ranije ove godine, njemačka kancelarka Angela Merkel imenovala je Georga Grafa Walderseja specijalnim izaslanikom Njemačke koji će zastupati interese Berlina u pregovorima o plinu.

Moskva trenutno gradi dva plinovoda, Sjeverni tok 2 i Turski tok. U rujnu 2011. pušten je u rad plinovod Sjeverni tok koji prolazi ispod Baltičkog mora i povezuje ruska plinska polja s njemačkom obalom, a plinovod Sjeverni tok 2 trebao bi biti dovršen 2020. godine. Kroz navedeni projekt udvostručile bi se isporuke plina iz Rusije u Njemačku. No, plinovod je pogoršao odnose Poljske i Njemačke, posebice po pitanju sigurnosti.

Sjedinjene Američke Države još su ranije upozoravale da Sjeverni tok 2 predstavlja vojnu i obavještajnu prijetnju. Tijekom summita u Bruxellesu u srpnju 2018. godine američki predsjednik Donald Trump optužio je Njemačku da je “ruski zatvorenik” zbog njene ovisnosti o ruskom plinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak ujutro da vjeruje da je sporazum između Ukrajine i Rusije postignut.

- Potrudit ćemo se raditi da ukrajinska strana bude zadovoljna i da naši europski potrošači mogu biti mirni - rekao je Putin u četvrtak na svojoj velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.

Jučerašnjem sastanku u Berlinu prethodio je sastanak u Parizu, 9. prosinca, na kojem su prisustvovali predsjednici Rusije, Ukrajine, Francuske i njemačka kancelarka Merkel.

Putin i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski razgovarali su prvi put licem u lice o razmjeni zarobljenika, novoj obvezi na provedbu postojećeg sporazuma o prekidu vatre u regiji Donbasa na istoku Ukrajine i plinu.

Putin je rekao da je Moskva planirala zadržati tranzit plina preko Ukrajine bez obzira na nove plinovode koje gradi, u znak mekšeg stava prema bivšem sovjetskom susjedu, od kojeg je Moskva 2014. anektirala poluotok Krim.

- Tražit ćemo rješenje koje je prihvatljivo za sve strane, uključujući Ukrajinu - rekao je Putin, dodavši da će Rusija biti spremna dati Kijevu popust od 20-25 posto za kupnju plina.

Rusko-ukrajinski odnosi znatno su se pogoršali od 2014. kada je Rusija pripojila poluotok Krim i izbila je pobuna proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine.

Takvo pogoršano ozračje utjecalo je na pregovore između ruskog naftnog diva Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.

Ugovor koji istječe 31. prosinca bio je potpisan po završetku prethodne plinske krize koja je pogodila dobave za europske države početkom 2010.

Nakon dva rusko-ukrajinska plinska sukoba, 2006. i 2009., tranzit preko Ukrajine je pao za 40 posto u zadnjih 15 godina nakon što su Rusija i nekoliko europskih zemalja predvođenih Njemačkom izgradili plinovode kojima zaobilaze Ukrajinu.

Ruski plin čini 35 posto europske potrošnje, no Europa je danas manje ovisna o tranzitu preko Ukrajine.

Vezane vijesti
#Vladimir Zelenski #Vladimir Putin #Ukrajina #Sjeverni tok 2 #Donbas #Maroš Šefčovič
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Uvjeti korištenja
11. svibanj 2025 00:22