Predstavnici ciparske, egipatske i grčke vlade raspravljali su o energetskom sporazumu kojim su dogovorili korištenje naftnih rezervi unutar ciparske ekskluzivne ekonomske zone (EEZ), ali i o izgradnji plinovoda koji bi po liniji Cipar-Egipat-Grčka otpremao plin u Europu.
Tri zemlje se potpisnice Konvencije UN-a pravu mora koja propisuje pomorske zone (EEZ) i pravila za istraživanje i korištenje prirodnih resursa u tim zonama.
Turska nije potpisala Konvenciju te polaže pravo na sjeverni dio Cipra koji su proglasili svojim teritorijem nakon vojne invazije 70-ih godina. Niti jedna druga država na svijetu ne priznaje Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je za atenske dnevne novine Kathimerini kako Turska polaže 'neporecivo pravo' na ciparsku ekskluzivnu ekonomsku zonu.
Screenshot
Glasnogovornik ciparske vlade Demetris Syllouris optužio je Tursku za 'kršenje međunarodnih prava te za korištenje prijetnji i provokacija', prenijela je agencija AP.
Njegov egipatski kolega Ali Abdel-Aal nije izravno prozvao Tursku, ali je naglasio kako ih nitko neće zaustaviti u korištenju prirodnih resursa istočnog Mediterana.
Istočni Mediteran postala je geopolitički važna regija zbog otkrića ogromnih rezervi prirodnog plina koje se nalaze u toj regiji. Tzv. Afroditino (grčka boginja ljubavi koja se prema mitu rodila iz morske pjene kod Cipra) nalazište sadrži 130 milijardi kubičnih metara prirodnog plina i nalazi se na području ciparskog EEZ-a.
Ciparska, egipatska i grčka vlada potpisale su Sporazum 2018. godine o izgradnji plinovoda putem kojeg bi se prirodni plin iz Afroditina nalazišta otpremao u Egipat gdje bi bio ukapljen (LNG) te bi se kao takva sirovina preko Cipra i Grčke vraćao u Europu.
Ciparski ministar energetike Georgios Lakkotrypis izjavio je za agenciju AP kako se radi o 'europskom plinovodu' jer bi putem trgovinskih sporazuma Europa bila ospkrbljena tim plinom.
Projekt nailazi na snažno protivljenje Turskoj i zbog spora oko Cipra, ali i zato što Ankara tako gubi važnu ulogu posrednika u opskrbi Europe pliom - naime, Rusija i Turska grade plinovod "Turski tok" kojim bi ruski plin došao do jugoistočne Europe. Riječ je o dobavnom toku koji bi trebao zamijeniti "Južni tok" koji je zabranila Europska komisija.
Vremenski tijek:
- 1970. godine Cipar odobrio međunarodnim naftnim tvrtkama istraživanje ciparskih teritorijalnih voda u svrhu pronalaska i korištenja naftnih rezervi
- 1974. godine turska invazija na Cipar, proglašavaju Tursku Republiku Sjeverni Cipar
- 2002. godine turska ratna mornarica spriječila brod norveške naftne tvrtke da istražuje ciparski EEZ zbog polaganja prava na ciparski sjeverni dio
- 2003. godine Cipar i Egipat zajednički potpisuju Sporazum o demarkaciji pomorske granice tih dvaju zemalja
- 2007. godine Cipar je definirao 13 teritorijalnih zona, tzv. blokova svog EEZ-a, Turska prisvojila blok 3 (zona samoproglašenog turskog dijela Cipra)
- 2008. godine turska ratna mornarica blokirala je dva broda norveške naftne tvrtke Petroleum Geo-Services te su zatim poslali svoj brod da pretražuje isti teritorija
- 2014. godine Turska poslala dva ratna broda na teritorij sjevernog Cipra da pretražuju područje u potrazi za plinom
- 2015. godina otkriveno plinsko polje Zohr u egipatskom EEZ-u (istočni Mediteran) te su pokrenute dvije inicijative, prva o izgradnji plinovoda u suradnji s Ciprom te dopremanju plina u Europu. Druga o otpremanju ukapljenog plina (LNG) na egipatskom teritoriju do stranih tržišta
- 6. veljače 2018. godine turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio kako Turska ne priznaje Sporazum Cipra i Egipta iz 2003. godine te najavio potragu za plinom u ciparskom EEZ-u
- 9. veljače 2018. godine turska ratna mornarica blokirala brod talijanske naftne tvrtke Eni S.p.A kojoj je ciparska vlada izdala licencu za pretraživanje rezervi plina
- rujan 2018. godine Cipar i Egipat potpisali Sporazum o izgradnji plinovoda
Sporazum triju država podržava i Izrael, njihov važan geopolitički partner.
Predsjednik Reuven Rivlin razgovarao je s ciparskim kolegom Anastasiadesom te je pohvalio suradnju dvaju zemalja po pitanju sigurnosti za koju smatra da 'nikada nije bila bolja'.
- Obavještajna i sigurnosna suradnja Izraela i Cipra te strategija prevencije terorizma učinila je Mediteran puno sigurnijim - zaključio je izraelski predsjednik.
Također nije propustio komentirati planove izgradnje plinovoda u istočnom Mediteranu koje je nazvao 'mogućim najvećim podvodnim projektom na svijetu'.
Rivlin smatra da takva energetska suradnja može donijeti korist ne samo Europi, koja bi ukapljeni plin uvozila preko Grčke i Italije, nego i Egiptu, Jordanu, ali i Palestincima.
Za kraj je napomenuo kako bi se izraelsko-grčko-ciparska suradnja mogla proširiti.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?