Prihvaćena Direktiva kojom Komisija preuzima kontrolu nad izgradnjom plinovoda, ali Sjeverni tok 2 će biti dovršen

Autor:

  • Jasmina Tomašević

14.02.2019.

German Chancellor Angela Merkel and Russian President Vladimir Putin chat during a news conference after a Syria summit, in Istanbul, Turkey October 27, 2018. REUTERS/Murad Sezer - RC17A045D350
Murad Sezer / REUTERS

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin

U utorak su Vijeće, Komisija i Parlament postigli sporazum o izmjeni Direktive o plinu koja sada pokriva i plinovode u trećim zemljama. To je posebno važna odluka za plinovod Sjeverni tok 2 (NS2).

Mjera je to koja kontroverzni Sjeverni tok 2 stavlja pod nadležnost pravila EU, između ostalih i klauzule Trećeg energetskog paketa koji zabranjuje privatizaciju postrojenja i nalaže određeni postotak i trećim stranama. Time se sprječava monopolizacija nad plinovodima i plinom.

Analiza dostupnih podataka o Direktivi potvrđuje da je riječ o kompromisu kojim neće biti zadovoljni protivnici Sjevernog toka 2 jer će se nastaviti graditi dok će njegovi podupiratelji morati pristati na značajnu kontrolu projekta od strane EU. 

Plinovodom NS2 izravno će se se dovoditi plin iz Rusije u Njemačku ispod Baltičkog mora. Time bi Njemačka udvostručila količinu plina koji uvozi iz Rusije.

Europska unija u travnju 2018. godine odbila je poduprijeti projekt izgradnje jer ne pridonosi ciljevima stvaranja raznovrsnijeg tržišta opskrbe plinom. Najglasniji protivnici izgradnje navedenog plinovoda su Poljska, Slovačka i Ukrajina jer ih Sjeverni tok 2 uskraćuje za naknade transporta plina, a Ukrajina strahuje da će nova ruta omogućiti Rusiji da ih iz političkih razloga isključi iz transportne rute te ih to stavlja u nezavidnu poziciju ovisnosti o dobroj volji Nijemaca i Rusa.

Ukrajini bi eventualno isključenje iz transportne rute stvorilo ogromnu gospodarsku štetu pošto im je sudjelovanje u dobavljanju ruskog plina ključan izvor prihoda. U međuvremenu su Njemačka i Rusija obećale kako neće isključivati Ukrajinu. U Kijevu u to ne vjeruju.

Poljska također napominje kako Rusi Sjeverni tok 2 mogu koristiti kao geopolitičko oružje protiv istočne Europe jer zbog nove rute ta regija nije neophodna za dostavu plina u Europu.

European Network of Transmission System Operator for Gas / Deutsche Welle

Ruta plinovoda Sjeverni tok 2

 

Unija je novom Direktivom proširila djelokrug svojeg pravnog okvira te je povjerenik Komisije za energetiku Miguel Arias Canete izrazio zadovoljstvo postignutim. No, Njemačka koja je otpočetka pokušavala blokirati Direktivu nije sasvim zadovoljna tim sporazumom.

Za njih je zabrinjavajuća klauzula Trećeg energetskog paketa jer je ruski Gazprom jedini dioničar plinovoda te financira 50 posto izgradnje. Zbog toga će zasigurno zatražiti izuzeće od tog pravila. A već samo pravo na traženja izuzeća je u određenoj mjeri pobjeda za Berlin. Osim toga, Danska više ne može samoinicijativno zaustaviti prolaz plinovoda svojim podmorjem već je sada ta odluka na Komisiji. Gdje je Njemačka dovoljno jaka da osigura glasanje u svoju korist.

Komisija je već bila blagonaklona prema Njemačkoj kada su im 2016. odobrili zahtjev iz 2013. godine u kojem su tražili da Gazprom koristi puni kapacitet plinovoda Sjeverni tok 1. Iako je Komisija modificirala zahtjev, ruski plinski gigant dobio je gotovo puni pristup.

Novom Direktivom nije zadovoljna ni Rusija jer smatraju da će EU pravila izazvati kašnjenja isporuke plina, ali i da će financijski oštetiti Gazprom. No, njima je ipak najvažnije da će plinovod biti završen.

Direktivu još moraju službeno odobriti Parlament i Vijeće, a zatim države pod nadležnosti tog dokumenta imaju 9 mjeseci za njegovo usvajanje u nacionalne zakone.

U ovoj situaciji najveći je pobjednik Komisija, dok su svi ostali nezadovoljnici (Njemačka i Rusija zbog Direktive, a Poljska i Ukrajina zbog izgradnje plinovoda) ostali praznih ruku jer Direktiva prolazi, a plinovod se gradi.