10 PITANJA ZA HRVATSKE EUROPARLAMENTARCE Treba li manjoj Europskoj uniji veći proračun?

Autor:

  • Euractiv.hr

07.05.2019.

European Commission President Jean-Claude Juncker (L) and European Economic and Monetary Affairs Commissioner Pierre Moscovici take part in a joint European Parliament's Tax and Economic and Monetary Affairs Committee at the EU Parliament in Brussels, Belgium September 17, 2015. REUTERS/Yves Herman - GF10000209086
Yves Herman / REUTERS

Jean-Claude Juncker i Pierre Moscovici

Od danas, Euractiv.hr će svaki dan objavljivati odgovore sedam dosadašnjih hrvatskih zastupnica i zastupnika u Europskom parlamentu - koji žele novi mandat - na isto pitanje vezano uz budućnost Europske unije i položaju Hrvatske u tom projektu.

Smatrate li da manja Europa treba imati veći proračun te kako bi se prema Vama novac trebao alocirati da se pronađu sredstva za nove izazove?

Biljana Borzan, SDP (S&D)

EU / European Union 2014 - source:EP

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan

 

"Od EU se očekuje da riješi brojna pitanja i krize, poput klimatskih promjena i migrantske krize, no u isto vrijeme države članice se snažno opiru povećanju proračuna koji je nužan za hvatanje u koštac s globalnim problemima. Moja politička grupacija snažno se zalaže za uvođenje poreza na financijske transakcije kojom bi se oporezivalo djelovanje na financijskom i bankarskom tržištu. Dio sredstava prikupljenih od tog poreza bi mogao ići u zajednički proračun. Za vrijeme trajanja ekonomske krize postojala je snažna politička volja da se dio tereta krize prebaci na financijske ustanove koje su krizu i zakuhale, no u međuvremenu su neke države članice promijenile mišljenje."

Marijana Petir, neovisna (EPP)

Zagreb, 090419.
Hotel Esplanade.
Poljoprivredna konferencija i Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika. Na fotografiji: Marijana Petir.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Marijana Petir

 

"Ukupni financijski doprinos Ujedinjene Kraljevine u proračun Europske unije 2016. godine bio je 19.4 milijarde EUR, dok je istovremeno Britanija od Unije primila oko 7 milijardi eura, uglavnom u poljoprivrednim i regionalnim poticajima. Izlaskom Ujedinjene Kraljevine proračun EU imat će neto proračunski manjak od 13 milijardi eura godišnje. Proračunski deficit morat će se zatvorit ili rezanjem proračuna ili većim doprinosima država članica.

Kad govorimo o proračunu, prije svega govorimo o novcu koji su zaradili građani Unije i uplatili putem poreza i doprinosa u zajedničku blagajnu. Prema tom se teško zarađenom novcu treba ponašati odgovorno. Nepotrebne troškove poput financiranja dva sjedišta Europskog parlamenta treba odmah ukinuti, a novac alocirati ondje gdje je prijeko potreban - primjerice poljoprivredi ili pak pomoći trećim zemljama u svladavanju siromaštva.

Budući da Hrvatska generalno oskudijeva kapitalom, iskoristivost europskih fondova predstavlja prioritet. Smatram da se treba bolje i jasnije iskomunicirati operativni programi koji opisuju i razrađuju mjere za korištenje sredstava europskih fondova te da je potrebno pronaći način kako kvalitetno i na vrijeme pripremiti projekte kako bi se ostvarila efikasna iskoristivost novca koji imamo na raspolaganju a za sada ga još uvijek nedovoljno dobro koristimo."

Tonino Picula, SDP (S&D)

Conference on ' How can the post 2020 Cohesion Policy meet EU Islands challenges ? '
Ured Tonina Picule

Eurozastupnik Tonino Picula

 

"Kohezijski i Europski fond za regionalni razvoj, kao i Europski socijalni fond, od iznimne su važnosti za uspjeh europskog projekta i u 21. stoljeću. Naime, Unija ima smisla, kao i svaka politička zajednica, kada podiže kvalitetu života najvećeg mogućeg broja svojih stanovnika. U svim dosadašnjim raspravama o proračunu Europske unije u financijskom razdoblju 2020.-2027. isticao sam nužnost jačanja kohezijske politike i proračuna neovisno o izlasku Ujedinjenog kraljevstva iz EU. Hrvatska je tu specifična zbog činjenice da ni brojna iskustva prethodnih korisnika, ni gotovo najveća alokacija po glavni stanovnika od svih članica Unije nisu bili dovoljni da mi kao zemlja bolje iskoristimo potencijale i sredstva iz fondova EU, što je prije svega krivica naše nepripremljene državne uprave.

Potreban nam je veći stupanj decentralizacije, fleksibilnosti i jači kapaciteti javne uprave u pripremi i provedbi projekata, kako bismo zaista baštinili i ekonomske i institucionalne koristi članstva."

 

Jozo Radoš, GLAS (ALDE)

Round table - ' Croatia on the road to illiberal democracy ? '
Marc Dossmann / © European Union 2016 - Source : EP (037669A)

Jozo Radoš

 

"Godišnji proračun Europske unije od oko 150 milijardi eura relativno je malen, nekoliko desetaka puta manji u odnosu na ukupne proračune zemalja članica. Jačanjem zajedničkih politika i taj će proračun rasti. Zbog velikih razlika u razvijenosti zemalja članica proračun Unije treba sačuvati snažnu kohezijsku komponentu, ali mora i podržavati zajedničke politike kao što su prometna i energetska politika te politika obrane i sigurnosti. Kako EU u razvoju modernih tehnologija posljednjih godina gubi korak u odnosu na konkurente poput SAD-a, ili nove tehnološke sile kao što je Kina, proračun EU treba povećati i u dijelu zajedničkih projekata, istraživanja i razvoja. Ta povećanja, kada se radi o borbi protiv klimatskih promjena, očuvanju okoliša i energetskoj politici, već su vidljiva u višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027., ali taj trend treba se širiti i na ostala područja."

Dubravka Šuica, HDZ (EPP)

Ured Dubravke Šuice

Zastupnica Europskog parlamenta Dubravka Šuica (HDZ,EPP)

 

"Ujedinjena Kraljevina je bila velika uplatiteljica u europski proračun i njihov izlazak iz Europske unije svakako će ostaviti traga na budući proračun. Smatram da je manjoj Europi potreban veći proračun kako bi utvrdili naše jedinstvo i uspješno ostvarili naše potencijale. Zato me veseli prijedlog Europske komisije za Višegodišnji financijski okvir od 2021. do 2027. godine koji predviđa veći proračun za manju Europsku uniju. Do ove godine, države članice su u proračun Europske unije uplaćivale iznos u vrijednosti 1 posto svog bruto nacionalnog dohotka, no prijedlog Komisije predviđa povećanje na 1.1 posto. Time bi se pokrile rupe uzrokovane britanskim napuštanjem Unije i osigurao novac za savladavanje budućih izazova. Za Republiku Hrvatsku je najvažnije da sredstva u Kohezijskom fondu ostanu nepromijenjena, a po novom prijedlogu Komisije vidljivo je da novac namijenjen za regionalni razvoj, ekonomsku i monetarnu uniju, kao i za kohezijske politike, čini najveći dio predloženog Višegodišnjeg financijskog okvira."

Ruža Tomašić, Hrvatski suverenisti (ECR)

Plenary sessionCoordination of social security systems
Michel CHRISTEN / © European Union 2019 - Source : EP(-088518A)

Ruža Tomašić

 

"Protiv sam povećanja proračuna jer tako samo potičemo rastrošnost, a nećemo nužno dobiti bolje rezultate. Europska unija treba imati više sredstava na raspolaganju u onim područjima u kojima nudi dodanu vrijednost, gdje je produktivna i ostvaruje rezultate. Tamo gdje svojom prisutnošću i regulativom ubija konkurentnost, usporava procese, gomila administrativni teret i duplira nadležnosti država članica treba nam ‘manje Europe’. Smatram da se s postojećim ili čak nešto manjim proračunom mogu raditi odlične stvari, samo se novac treba bolje rasporediti. Manje davati za grandiozne projekte koji su plod nerealnih ambicija i federalističkih želja, a više za dokazano dobre programe, kohezijsku politiku koja smanjuje nejednakost među članicama i produbljivanje jedinstvenog tržišta koje koristi svima. Hrvatska nedovoljno dobro koristi i postojeće prilike pa bi za nas povećanje članarine ili europski porezi bili samo dodatno opterećenje."

Željana Zovko, HDZ (EPP)

Ured Željane Zovko

Zastupnica Željana Zovko

 

"Europska unija je uvijek oprezna s proračunskim troškovima i pažljivo procjenjuje način raspodjele sredstava na države članice i u tom je procesu uvijek bila uspješna. Međutim, za uspješno upravljanje izazovima kao što su migracija, povećan intenzitet upravljanja granicama, dodatna potpora vojnoj mobilnosti s ciljem obrane građana Europe i zaštite njihove sigurnosti, te povećana konkurentnost europske ekonomije potrebna je dovoljna financijska potpora. Iz toga razloga, s jedne strane moramo razmjerno povećati trenutni proračun, a s druge strane pojednostaviti procedure i smanjiti administraciju, kako bismo olakšali učinkovitu i fleksibilnu raspodjelu sredstava."