Nova europska poljoprivredna politika i što će ona značiti za Hrvatsku

O ovim problemima Zbigniew Fafara, predstavnik Odbora za poljoprivredu Europske komisije, zadužen za financijske instrumente u Programu ruralnog, govorio je nedavno u Zagrebu na radionici “Izazovi i mogućnosti održive poljoprivrede” održanoj u organizaciji portala Euractiv.hr.

- Naša nova predsjednica Europske komisije predstavila je ambiciozne planove tijekom klimatske konferencije u Madridu, no za razliku od prijašnjeg susreta u Parizu, naglasila je da će nove reforme ići ruku pod ruku s ekonomskim rastom, da će smanjenje emisije štetnih plinova podrazumijevati otvaranje novih radnih mjesta – dodao je Fafara, objasnivši da će Komisija investirati u reforme, osobito u one mjere koje će imati ‘opipljive’ rezultate.

- Svaki četvrti građanin u EU, a tek svaki deseti u Hrvatskoj, smatra da je zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena odgovornost poljoprivrednika - rekla je Sonja Karoglan Todorović, direktorica ekološkog instituta Ecologica, stručnjakinja za ZPP.

- Europski farmeri prosvjeduju zbog novog ZPP, a za razliku od njih, proces hrvatske rasprave vodi se netransparentno, daleko od očiju javnosti i bez jasnih strateških smjernica o kojima bi poljoprivrednici već sada trebali sve znati i raspravljati - navode iz konzultantske tvrtke Smarter.

- U cijelom procesu donošenja ZPP-a, voljeli bismo vidjeti aktivniju ulogu hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, posebice jer smo mi zemlja čija se poljoprivreda u najvećoj mjeri razlikuje od one u zapadnim visoko razvijenim zemljama. Također zbog ulaska u EU tek u 2013. godini, trebali bismo imati pravo na dodatni period prilagodbe uvjetima u poljoprivredi zapadnoeuropskih zemalja. Ovdje posebno mislimo na podizanje konkurentnosti, proizvodnosti, tehnološke opremljenosti i razine znanja bar na razinu prosjeka ostalih zemalja Europske unije. Ovako ćemo, kao što nam je u razgovoru rekao jedan strani bankar, završiti kao zemlja – “Nacionalni park Europe”, bez prave proizvodnje vlastite hrane, “gdje će se na ulazu u zemlju plaćati ulaznica u Nacionalni park”, kao što je on to ironično rekao, ali onda se postavlja pitanje - od čega će stanovništvo živjeti - kaže Denis Matijević, osnivač Smartera.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako je još prije godinu dana pokrenut proces izrade sveobuhvatne strategije poljoprivrede, s ciljem stvaranja podloge za preokretanje negativnih trendova u hrvatskoj poljoprivredi.

- U proces su od samog početka ugrađena dva osnovna postulata na kojima se bazira izrada Strategije, a to su provedba dubinske analize dostupnih podataka i procjena uspješnosti dosadašnje politike, koristeći najsuvremenije dijagnostičke metode te uključenost svih relevantnih predstavnika sektora i zainteresirane javnosti u apsolutno svaku od faza projekta. Proveli smo dijagnostiku stanja u našoj poljoprivredi – analizirali sektorske podatke i ključne vanjske čimbenike koji izravno ili neizravno utječu na poljoprivredu i ruralni prostor. U izradi su sudjelovali poljoprivrednici, ribari, sektorska udruženja, institucije, stručnjaci i predstavnici akademske zajednice, navode iz Ministarstva.

U izradu strateških dokumenata oko izazova u sektoru poljoprivrede i ribarstva nakon 2020. godine, Ministarstvo je angažiralo vanjske i domaće stručnjake koji imaju iskustvo u provedbi poljoprivredne politike EU, ali i one izvan EU. Na desetak radionica, organiziranih u Rijeci, Splitu, Zadru, Osijeku i Zagrebu, sudjelovao je veliki broj poljoprivrednika i ribara koji su iznijeli svoja mišljenja i stavove o budućnosti hrvatske poljoprivrede i ribarstva, a provedena je i web anketa. Na kućne adrese svih registriranih poljoprivrednika i ribara poslano je 174.460 pisama s informacijama o projektu s pozivom na aktivno uključivanje. Povratne informacije prikupljene na ovaj način ugrađene su u dokumente koje smo do sada izradili te će poslužiti za izradu konačne strategije.

- Želimo strategiju koja će odgovoriti na ključne potrebe hrvatskih proizvođača hrane. Usredotočeni smo na generacijsku obnovu, potporu mladim poljoprivrednicima i održavanje vitalnih ruralnih zajednica. Pozdravljamo zalaganja svih koji su zainteresirani za bolju budućnost hrvatske poljoprivrede i spremni smo razgovarati sa svima koji žele podijeliti svoje ideje, kako bi u konačnici donijeli kvalitetnu i dugoročnu poljoprivrednu strategiju - kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

S izradom analitičkih dokumenata završena je prva faza projekta. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Svjetskom bankom završava nacrt strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora, a početkom sljedeće godine akcijske planove za provedbu ovih strateških dokumenata.

- Tijekom provedbe projekta dodavali smo nove elemente sukladno identificiranim potrebama i prvenstveno na osnovi povratnih informacija iz sektora pa smo tako primjerice odlučili detaljnije analizirati specifičnosti pojedinih proizvodnih grana, što je napravljeno u suradnji sa stručnjacima s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti u Osijeku. Strategija će u konačnici poslužiti i kao podloga za programiranje Nacionalnog strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku 2021. - 2027., koji će Ministarstvo poljoprivrede samostalno izraditi po završetku pregovora o sljedećem programskom razdoblju na razini EU, navode iz Ministarstva.

Dodaju i kako “nije mala stvar što Hrvatska od iduće godine predsjeda Europskom unijom”. U agrarnoj politici bit ćemo moderator svih važnih rasprava koje se tiču poljoprivrede, šumarstva, ruralnog razvoja. Prioritet hrvatskog predsjedanja bit će rasprava o reformskom paketu ZPP koja doživljava strukturne promjene. U osnovi se radi o uvjetima pod kojima će se u razdoblju od 2021. do 2027. dodjeljivati potpora poljoprivrednicima iz proračuna EU. Kada je riječ o Hrvatskoj, riječ je o 4,5 milijardi eura samo za izravna plaćanja i ruralni razvoj. Uz to treba pribrojiti i sredstva za Vinsku omotnicu i pčelarski program od 86,3 milijuna eura za 7 godina, pa dolazimo do ukupnog iznosa od 4,61 milijardi eura.

Prema prijedlogu EK, u sustav potpora bile bi unesene znatne izmjene, koje će prije svega zahtijevati dodatni angažman nacionalnih tijela, ali i poljoprivrednika. Primjerice, u budućoj politici poljoprivrede još bi se veći naglasak nego do sada stavio na aspekte zaštite okoliša i klime, što za poljoprivrednike znači dodatne zahtjeve. Stoga se Hrvatska zalaže za zadržavanje financiranja poljoprivrede barem na postojećoj razini te za takva pravila u korištenju potpore koja neće iziskivati veće troškove i posljedično smanjenje konkurentnosti poljoprivrednika.

U prijedlogu postoji i niz drugih odredbi za koje su države članice, pa tako i Hrvatska, ocijenile da će rezultirati dodatnim kompliciranjem pravila, a ne njihovim pojednostavljenjem, primjerice one o programiranju i praćenju provedbe mjera na nacionalnoj razini. O prijedlogu se raspravlja već godinu i pol dana, ali kraj pregovora se još ne nazire i nastavit će se tijekom hrvatskog predsjedanja. Stoga je izgledno da se nova politika neće provoditi već od 2021. godine, već će njezina primjena biti odgođena za barem godinu dana. Iz tog razloga donijet će se prijelazna uredba kojom će se osigurati neometano ugovaranje projekata i isplata potpora poljoprivrednicima. Prijelazna uredba treba biti usvojena do ljeta iduće godine, što znači tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU.

- Moram jasno reći da Hrvatska ne podržava smanjenje poljoprivrednog proračuna. Hrvatska se bori za to da svaka članica EU ima veću fleksibilnost, odnosno mogućnost izbora između mehanizama za preraspodjelu potpora. Trebamo gledati specifične potrebe naših poljoprivrednika, orijentirati se na rezultate i pojednostavljenje pravila. Pritom naglašavam da dodatni okolišni zahtjevi ne bi smjeli rezultirati većim teretom za naše poljoprivrednike i narušavanjem njihove konkurentnosti - kaže ministrica Vučković.

- Hrvatsko predsjedanje bit će prilika i da na razini EU potaknemo teme koje su od našeg interesa. Tu bismo prije svega ukazali na važnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja čine većinu u strukturi naše poljoprivrede i bitna su ne samo zbog doprinosa u proizvodnji hrane, nego i kao čuvari ruralnog prostora. Problematika obiteljskih gospodarstava bila bi tema stručnih rasprava u okviru međunarodne konferencije koju ćemo organizirati u Hrvatskoj, a sagledali bismo je iz aspekta specifičnih potreba i problema s kojima se ova gospodarstva susreću, mogućih rješenja na nacionalnoj i razini EU, predstavljanja pozitivnih primjera i praksi te mogućnosti koju za mala i srednja gospodarstva donose inovacije i nove tehnologije, uključujući koncept tzv. pametnih sela. Druga važna tema koju ćemo staviti na dnevni red tijekom našeg predsjedanja bit će biogospodarstvo. Radi se o trenutno veoma aktualnoj temi zbog koristi koju može donijeti iz aspekta zaštite okoliša. Biogospodarstvo predstavlja alternativu gospodarstvu temeljenom na fosilnim gorivima, a poljoprivreda i šumarstvo su iznimno bitni kao izvori sirovine za industrije biogospodarstva - poručuju iz Ministarstva.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.