Podatak je to koji zabrinjava i vrši pritisak na ključne aktere u politici da se suprotstave krizi i potaknu promjene u životnom stilu građana. Stope pretilosti povećale su se u gotovo svim državama Europske unije od 2000. godine, osobito u Finskoj, Mađarskoj, Luksemburgu i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok su u razdoblju od 2008. do 2014. ostale stabilne u Belgiji, Češkoj, Grčkoj, Italiji, Latviji i Poljskoj.
Prema izvješću 'Health at a glance' kojeg je 2018. godine provela Europska komisija, pretilost je ključan čimbenik rizika za oboljenje od drugih zdravstvenih problema poput hipertenzije, dijabetesa i nekih oblika raka. Zaključak Komisije je da socioekonomski status građana ima značajan utjecaj na stopu pretilosti. U svom izvješću, izvršna vlast Europske unije pronašla je korelaciju između pretilosti i razine obrazovanja.
Naime, 20 posto odraslih koji imaju nižu razinu obrazovanja pati od pretilosti, dok brojka onih s višom razinom obrazovanja iznosi 12 posto. Taj je čimbenik posebno izražen u Luksemburgu, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj.
Na razini EU, ključni akteri već se godinama bore s tim pitanjem.
U svibnju 2016. godine, talijanski europarlamentarac Nicola Caputo podnio je zahtjev Komisiji u kojem tražio da Europska unija prizna pretilost kao kroničnu bolest.
- Sukladno mom zahtjevu, Komisija je napravila odlučan korak prema naprijed ojačavši pritom svoju strategiju o zdravstvenim problemima vezanim za prehranu, prekomjernu težinu i pretilost - izjavio je za Euractiv.
Caputo je izjavio da je tijekom posljednjih godina Komisija pokušavala pronaći učinkovitije alate za implementaciju kroz djelovanje Skupine na visokoj razini o prehrani i tjelesnoj aktivnosti i Platforme EU o prehrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlje. Kroz navedenu platformu, Komisija potiče aktivnosti na polju reformulacije proizvoda, marketingu i oglašavanju, fizičkoj aktivnosti, informiranju potrošača i zagovaranju i razmjeni informacija.