Kako pobjediti pretilost? Izazov na kojeg EU još uvijek ne uspjeva odgovoriti

Pretilost pogađa najmanje jednu od šest odraslih osoba i jednu od osam djece u dobi od sedam do osam godina u državama EU.
Ilustracija: Zdrava prehrana i tjelovježba
 Getty Images/iStockphoto

Podatak je to koji zabrinjava i vrši pritisak na ključne aktere u politici da se suprotstave krizi i potaknu promjene u životnom stilu građana. Stope pretilosti povećale su se u gotovo svim državama Europske unije od 2000. godine, osobito u Finskoj, Mađarskoj, Luksemburgu i Ujedinjenom Kraljevstvu, dok su u razdoblju od 2008. do 2014. ostale stabilne u Belgiji, Češkoj, Grčkoj, Italiji, Latviji i Poljskoj.

Prema izvješću 'Health at a glance' kojeg je 2018. godine provela Europska komisija, pretilost je ključan čimbenik rizika za oboljenje od drugih zdravstvenih problema poput hipertenzije, dijabetesa i nekih oblika raka. Zaključak Komisije je da socioekonomski status građana ima značajan utjecaj na stopu pretilosti. U svom izvješću, izvršna vlast Europske unije pronašla je korelaciju između pretilosti i razine obrazovanja.

Naime, 20 posto odraslih koji imaju nižu razinu obrazovanja pati od pretilosti, dok brojka onih s višom razinom obrazovanja iznosi 12 posto. Taj je čimbenik posebno izražen u Luksemburgu, Portugalu, Sloveniji i Španjolskoj.

Na razini EU, ključni akteri već se godinama bore s tim pitanjem.

U svibnju 2016. godine, talijanski europarlamentarac Nicola Caputo podnio je zahtjev Komisiji u kojem tražio da Europska unija prizna pretilost kao kroničnu bolest.

- Sukladno mom zahtjevu, Komisija je napravila odlučan korak prema naprijed ojačavši pritom svoju strategiju o zdravstvenim problemima vezanim za prehranu, prekomjernu težinu i pretilost - izjavio je za Euractiv.

Caputo je izjavio da je tijekom posljednjih godina Komisija pokušavala pronaći učinkovitije alate za implementaciju kroz djelovanje Skupine na visokoj razini o prehrani i tjelesnoj aktivnosti i Platforme EU o prehrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlje. Kroz navedenu platformu, Komisija potiče aktivnosti na polju reformulacije proizvoda, marketingu i oglašavanju, fizičkoj aktivnosti, informiranju potrošača i zagovaranju i razmjeni informacija.

Koja pravila?

Prema Jacku Winkleru, nekadašnjem profesoru nutricionizma na sveučilištu London Metropolitan University, rješenje problema pretilosti neće se pronaći samo u politici javnog zdravstva, nego i u još uvijek podcijenjenoj temi europske poljoprivredne politike.

U razgovoru za Euractiv tijekom događaja Food Matters Live u studenom u Londonu, izjavio je da bi Europsku uniju trebalo 'biti sram' prehrambene strategije koju je izložila u svojoj poljoprivrednoj politici.

- Neuspjeh u bavljenju prehrambenim aspektima proizvodnje hrane u poljoprivredi i trgovini glavni je propust EU – rekao je.

Brojni bihevioralni i okolišni čimbenici, među kojima valja posebno istaknuti cjenovnu dostupnost nezdravih namirnica i sjedilački način života, doprinijeli su stvaranju 'pretilog' okruženja, što je stavilo ljude, osobito one socijalno ugrožene, u opasnost, piše u izvješću Health at a Glance.

Prema Caputou, politički akteri mogu igrati ključnu ulogu u rješavanju problema pretilosti suzbijanjem čimbenika koji dovode do nezdravog načina života i izbora prehrane koji bi doprinijeli usvajanju zdravih navika.

- Politika bi mogla pomoći u širenju kulture prevencije. Primjerice, edukacijom ljudi o konceptu 'mjere' i poticanjem kulture prevencije kako bi zdravo ponašanje postalo sve više svjesni izbor od rane dobi - kazao je.

Nedavna zbivanja po tom pitanju dogodila su se u području marketinga hrane.

Revidirani Audiovizualni medijski servisi tvrde da bi Komisija i države članice trebale razviti dobrovoljne kodekse ponašanja kako bi se smanjila izloženost djece agresivnom marketingu hrane s visokim udjelom masti, šećera ili soli.

Porez na šećer: dobar ili loš?

Oporezivanje hrane s visokom razinom šećera postaje sve popularnije kao sredstvo za borbu protiv pretilosti. Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Mađarska, Irska, Portugal i od nedavno Ujedinjeno Kraljevstvo, osam je zemalja koje su do sada uvele porez na zaslađena pića.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, najavljeni porez na šećer implementiran je početkom travnja kao dio vladine strategije u borbi protiv pretilosti djece. Prema riječima profesora Winklera, takav porez utječe na prodaju, a njegov je cilj podići cijenu proizvoda koji imaju visoki udio šećera. Posljedično, to će smanjiti njihovu potrošnju, a potrošačima pomoći da se okrenu zdravijim proizvodima.

- Porez u Ujedinjenom Kraljevstvu u potpunosti je strukturiran na drugačiji način. Osmišljen je kako bi utjecao i na proizvođače, a ne samo na potrošače - rekao je.

- Svi su protiv poreza, uključujući političare, ali ključno je da za razliku od mnogih poreza na šećer u drugim zemljama, porez u Ujedinjenom Kraljevstvu potiče reformulaciju proizvoda - objasnio je profesor Winkler.

Nicola Caputo je skeptičan oko poreza na šećer, tvrdeći da to nije alat za borbu protiv pretilosti već samo još jedan porez za građane.

- Istraživanja pokazuju da porezi na robu široke potrošnje potiču inflaciju i u konačnici štete najsiromašnijim građanima – upozorio je.

Dodao je da nema dokaza o povezanosti između smanjenje stope pretilosti i uvođenja poreza na šećer te je pozvao da se pažljivije procjene prednosti i nedostaci prilikom uvođenja poreznih kazni poput poreza na brzu i nezdravu hranu.

- Ne možemo se boriti protiv pretilosti porezom, već razvijanjem učinkovite strategije koja zaista utječe na ponašanje i živote građana koji moraju biti svjesni tragedije koja je posljedica širenja pretilosti – zaključio je.

Članak je preuzet u cijelosti s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. travanj 2024 00:53