Merkel u zadnjem intervjuu s Lionelom Barberom naglasila da Njemačka mora postati aktivan geopolitički igrač. Tko će voditi takvu politiku nakon nje?

Autor:

  • Tea Trubić Macan

16.01.2020.

German Chancellor Angela Merkel gestures during her and Russian President joint news conference following their talks at the Kremlin in Moscow, on January 11, 2020. (Photo by Pavel Golovkin / POOL / AFP)
Pavel Golovkin / AFP

Njemačka kancelarka Angela Merkel

Lionel Barber, dugogodišnji glavni urednik jednog od najutjecajnijih medija na svijetu Financial Timesa, ovih je dana odradio intervju s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koji bi iz više razloga mogao ući u anale novinarske profesije.

Barber je na čelo FT-a došao daleke 2005., godine kada je Angela Merkel došla na čelo njemačke savezne vlade, zbog čega je mandat prve njemačke kancelarke uvelike obilježio Barberovu uredničku karijeru. Upravo zato, 'prva žena Europe' bila je njegov izbor za posljednji intervju prije odlaska s uredničke pozicije, na kojoj će ga uskoro zamijeniti kolegica Roula Khalaf.

Iako Merkel nema običaj davati intervjue takve prirode, iz poštovanja prema novinarskoj ostavštini Lionela Barbera odlučila je napraviti iznimku i ugostiti britanskog urednika u prostorijama njemačke vlade u Berlinu.

Mnogo toga se promijenilo tijekom 15 godina mandata Angele Merkel na čelu prve ekonomije EU. Geopolitička slika danas izgleda bitno drugačije od one koju je kancelarka preuzela od svog prethodnika Gerharda Schroedera. Svijet se aktivno okreće protiv liberalnih, proeuropskih vrijednosti za koje se čelnica njemačkih demokršćana zalagala, a na njezinom se tanjuru trenutno nalaze brojni problemi poput Brexita, Libije, ambiciozne Rusije i američkog predsjednika koji se želi samostalno angažirati na Bliskom istoku.

Također, 15 godina njezine kancelarske karijere obilježile su mnoge krize s kojima se njezina vlada trebala uhvatiti u koštac; od grčke dužničke, do migrantske. Nije željela odgovoriti na pitanje 'što će obilježiti njezin mandat', već je kazala da 'ona samo radi svoj posao i ne razmišlja o takvim stvarima'. No, Barber piše da će to svakako biti migrantska kriza 2015. godine zbog koje je kritiziraju kako politički oponenti tako i saveznici.

Merkel, koja je u zlatno doba svog mandata zaradila nadimak 'Mutti' (op.a. majka), suton svoje državničke karijere mogla bi dočekati na dnu popularnosti. Bivša fizičarka poznata po svojem hladnokrvnom i racionalnom pristupu politici, Lionelu Barberu više ne daje takav dojam, već na samome početku teksta primjećuje da bi 'prva premijerka Europe novo desetljeće mogla dočekati na pogrešnoj strani povijesti'.

Multilateralizam

- Europska unija naše je životno osiguranje – zaključila je kancelarka koja upravo multilateralizam i članstvo u međunarodnim integracijama smatra optimalnim rješenjem za sve rasprostranjenije napuštanje liberalnih vrijednosti i provođenja nacionalističke politike po principu 'ja prvi'.

- Sustav supranacionalnih institucija poput EU i Ujedinjenih naroda je najvažnija lekcija koju smo trebali naučiti iz Drugog svjetskog rata. Danas, unatoč tome što su mnogi svjedoci tih crnih vremena još uvijek živi, ta lekcija gubi na svojoj važnosti – istaknula je Merkel, priznavši da su reforme tih institucija i te kako potrebne.

 

Unatoč tome što Angela Merkel želi osnažiti Europsku uniju, čiji je postala i simbol tijekom svog uistinu dugog mandata, suprotstavila se ideji svog najizglednijeg europskog nasljednika Emmanuela Macrona o uspostavljanju bankarske unije.

- Smatramo da bismo svi trebali prvo obuzdati rizike u vlastitim državama, a tek nakon toga prijeći na veće rizike – zaključila je.

Njemačka kancelarka strastveno vjeruje u ideju da Europa globalnom tržištu može ponuditi alternativu američkim i kineskim proizvodima, osobito u kontekstu osobnih podataka korisnika.

- Podaci korisnika ne smiju biti u vlasništvu privatnih kompanija ili države. Pojedinci bi trebali biti jedini vlasnici svojih podataka i oni bi sami trebali odlučivati s kime i na koji način žele dijeliti takve informacije – kazala je Merkel.

Upravo će odnos s Kinom kao rastućom silom na svjetskom tržištu uvelike obilježiti post-merkelovsku Njemačku. Jedna od rasprava koja se proteklih godina vodi je o ulozi Huaweija u izgradnji 5G mreže. Aktualna kancelarka smatra da bi Nijemci trebali nastaviti inzistirati na visokim sigurnosnim kriterijima teleoperatera, ali i da bi trebali raditi na diverzifikaciji ponuđača, zato što Njemačka ne bi trebala ovisiti 'isključivo o jednoj firmi'.

Vanjskopolitički igrač

Merkel svoje sugrađane poziva na aktivnije uključivanje u geopolitičku igru. Njezin je angažman i više nego očit posljednjih mjeseci tijekom kojih je sudjelovala u rješavanju čak nekoliko gorućih izazova na svjetskoj sceni. U sklopu Berlinskog procesa Njemačka je aktivno radila na dijalogu s državama Zapadnog Balkana i njihovom putu prema punopravnom članstvu u euroatlantskim integracijama. U Parizu je sa svojim francuskim kolegom održala sastanak tzv. Normandijske četvorke na kojem je s predsjednicima Rusije i Ukrajine pokušala pronaći mirovno rješenje u regiji Donbas. Pokazala je neočekivano veliki angažman tijekom nedavne krize u Libiji. Iako na prvi pogled djeluje kao da je riječ o najobičnijoj vanjskopolitičkoj strategiji, zapravo se radi o velikim pomacima po pitanju spremnosti Njemačke da se angažira na svjetskoj pozornici.

Naime, Nijemci su zbog stigme dobivene tijekom Drugog svjetskog rata do ove godine bili izuzetno skeptični oko bilo kakvog angažmana izvan vlastitih granica države. To je pitanje bilo kontroverzno i tijekom mandata Helmonda Kohla, koji je želio poslati njemačku brodicu u Jadransko more kao svojevrsnog promatrača tijekom našeg rata, ali i 2013. godine, kada je eskalirala kriza u Siriji.

No, mora se postaviti i više nego očito pitanje; tko će vanjsku politiku provoditi nakon što Angela Merkel napusti fotelju čelnice savezne vlade. Zahvaljujući nezaustavljivom rastu popularnosti njemačkih Zelenih, gotovo je sigurno da se buduća vlada neće moći sastaviti bez njihove podrške. Međutim, stranka nastala na krilima borbe protiv klimatskih promjena nema gotovo nikakvu vanjsku političku strategiju te ne pridaje tom problemu dovoljno pažnje. S druge strane, popularnost je puno lakše imati kao opozicijska stranka, nego kao dio izvršne vlasti koji mora donositi teške i nepopularne odluke, kao i raditi kompromise s ostalim strankama i dionicima vlasti. Zeleni nikada nisu trebali javno istupiti braneći nepopularna rješenja ili vanjskopolitički angažman, tako da je gotovo nemoguće pretpostaviti kako će se ta 'new age' stranka pozicionirati na spektru suvremene diplomacije.

Od vlade koja će se formirati 2021. godine Nijemci očekuju spremnost da prvu ekonomiju EU zadrži na vodećoj poziciji u regiji, ali i da se uspješno suprotstavi globalnim igračima poput Kine i SAD-a.

Hoće li Zeleni to moći?