Tko se sastao s kim tijekom posjeta Europske komisije Zagrebu i o čemu su sve raspravljali iza zatvorenih vrata

Borell, Krstičević i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman su se danas nakon NSK-a uputili direktno na sastanak ministara vanjskih poslova i diplomata u Bruxelles kako bi raspravili goruću krizu na Bliskom istoku i Libiji. Europa je prisutna trenutno na ključnim žarištima Bliskog istoka koja se nalaze u njenoj neposrednoj blizini. Donald Trump je ovog tjedna nakon eskalacije krize u Iranu zatražio da saveznica od 29 članica proširi svoju ulogu u zonama sukoba na Bliskom istoku, stvarajući mogućnost novih žarišta SAD-a s europskim partnerima. No EU nerado želi učiniti takav korak. Trump je također pozvao Europljane da se "odvoje od ostataka iranskog nuklearnog sporazuma", koje je nazvao "budalastim" zbog čega se SAD odlučio povući 2018. godine.

Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije, je tijekom današnje tiskovne konferencije s Andrejem Plenkovićem NSK na pitanje o krizi na Bliskom istoku izjavila da ''nikako ne smijemo zaboraviti da kada se dogodi neko nasilje da se ono može riješiti samo ponovnim započinjanjem pregovora'', a EU ima ''dobru reputaciju za rješavanje pitanja putem dijaloga'' u razdobljima krize.

Također Krstičević se susreo se s povjerenikom Europske komisije za upravljanje krizama Janezom Lenarčičem.

Benoit BOURGEOIS / EP-096699A

Povjerenik Europske komisije za upravljanje krizama Janez Lenarčič

Tom je prilikom ministar upoznao povjerenika Lenarčiča s radom sustava domovinske sigurnosti Republike Hrvatske koji je omogućio koordinirano i optimalno djelovanje svih sastavnica sustava u cilju pomoći civilnim strukturama, stoji u priopćenju MORH-a.

Povjerenik Europske komisije za upravljanje krizama Lenarčič zahvalio Hrvatskoj na doprinosu i angažmanu u europskom mehanizmu civilne zaštite rescEU gdje Hrvatska vojska sudjeluje s dva Canadaira. Ministar Krstičević je istaknuo kako Republika Hrvatska svojim sposobnostima redovito pomaže drugim državama u slučajevima prirodnih katastrofa te sudjeluje u aktivnostima Unije usmjerenima na jačanje mehanizama za civilnu zaštitu, uključujući doprinos razvoju i provedbi Europskog mehanizma civilne zaštite rescEU.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sastao se u petak u Zagrebu s Ursulom von der Leyen s kojom je, među ostalim, razgovarao o programu parlamentarnih sastanaka, priopćeno je iz Sabora.

Damjan Tadic / CROPIX

Predsjednik Sabora RH Gordan Jandroković u susretu s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen

Jandroković i Von der Leyen, osim što su razgovarali o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije te o programu parlamentarnih sastanaka na kojima će sudjelovati i niz članova Europske komisije, istaknuli su važnost procesa predsjedanja u izazovnom trenutku za EU s obzirom na Brexit i ostale unutarnje i vanjske izazove.

Naglasili su također da nacionalni parlamenti imaju važnu ulogu u postupku donošenja europskog zakonodavstva i približavanja europskih politika i tema građanima. U tom smislu, Jandroković je pozdravio Konferenciju o budućnosti Europe i nastavak intenzivnog dijaloga s europskim građanima. Građani moraju snažnije osjetiti prednosti članstva, poboljšanje kvalitete njihova života i sigurnost koju im pruža pripadnost Uniji, istaknuo je.

Jandroković i Von der Leyen izrazili su na kraju zadovoljstvo budućom suradnjom Hrvatskog sabora i drugih nacionalnih parlamenata s Europskom komisijom na brojnim temama od zajedničkog interesa, priopćeno je iz Sabora.

Dan ranije, 9. siječnja, povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski se sastao s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Benoit BOURGEOIS / EP-092266C

Europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski

Na sastanku su istaknuli važnost očuvanja malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva (OPG) i poticanja mladih poljoprivrednika u sklopu pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru EU.

Wojciechowski je kao i na ranijem sastanku s Ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i premijerom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima (o kojem je Euractiv već pisao), istaknuo kako će za uspješnu provedbu u novom programskom razdoblju europske Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) imati strateški planovi zemalja članica, pa tako i Hrvatske. No, proračun za poljoprivredu će ovisiti o pregovorima o višegodišnjem proračunu EU.

Europska komisija je predstavila svoje prijedloge za budućnost i daljnji razvoj ZPP-a nakon 2020. godine u lipnju 2018. Rasprava se posebice zahuktala nakon najave smanjenja višegodišnjeg financijskog okvira i većih zahtjeva za zelenim razvojem što bi značilo i manji budžet za ZPP.

"Nažalost imamo prijedlog proračuna koji je manji od trenutačnog. Smanjenje zajedničkog proračuna utječe na sve države članice. Predsjedanje Hrvatske Vijećem Europe prilika je da ojačamo proračun. Imamo i novu situaciju zbog trenutačnog prioriteta komisije, a to je europski zeleni dogovor. On je razlog zbog kojeg imamo više obaveza prema poljoprivrednicima te tražimo od njih više nego prije. To je dobar razlog zbog kojega možemo ozbiljno razmišljati o načinima na koje ćemo proračun povećati te kako osigurati da bude prikladan za europske poljoprivrednike", istaknuo je Wojciechowski.

Predsjednik HPK-a Mladen Jakopović naglasio je kako je potrebno poduzeti nešto po pitanju razmjene iskustava o dobrim poljoprivrednim praksama s drugim članicama EU, za zaštitu zemlje i zaštitu kupnje zemljišta u kojima neke zemlje mogu biti vrlo dobri primjeri čije iskustvo Hrvatska može i treba koristiti.

Jakopović je novom povjereniku postavio niz pitanja, među ostalima i to tome hoće li EK uvažavati hrvatske specifičnosti, prije svega činjenicu da je Hrvatska bila u ratu te da je posljednja ušla u EU i nije bila dobro pripremljena, a ulazak se odvijao se pod utjecajem svjetske ekonomske krize, uvođenja ruskih sankcija i dr.

„Vjerujemo da hrvatski poljoprivrednici mogu očekivati da se borite za ove naše specifičnosti koje često ističemo. Imamo na djelu jako izražene nepoštene trgovačke prakse diljem EU pa tako i kod nas, a isto tako i otvaranje tržišta zbog novih trgovinskih ugovora čime će naša tržišta biti preplavljena robama iz cijelog svijeta po nižim cijenama. Sve su to prakse u kojima su poljoprivrednici slabo zaštićeni. Nije uvijek moguće štiti poljoprivrednike, no treba im pomoći jer su često žrtve brojnih negativnih tržišnih i drugih procesa, kazao je Jakopović.

Istaknuo je i da je veliki problem depopulacija i to ne samo u Hrvatskoj te da se taj problem treba rješavati i kroz druge politike, a ne samo ZPP.

Predstavnici pojedinih velikih poljoprivrednih tvrtki izrazili su strah da će zbog ograničenja u iznosu poticaja veći proizvođači biti pod velikim udarom, što bi moglo značajno utjecati na pad njihove konkurentnosti. EU povjerenik je istaknuo kako su EU potrebni i veliki, ali da treba zaštiti male i srednje poljoprivrednike, stoji u priopćenju HPK.

Vlada je priopćila u četvrtak da se premijer Andrej Plenković sastao u Zagrebu s povjerenikom Europske komisije za proračun i administraciju Johannesom Hahnom.

Goran Mehkek / CROPIX

Sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s povjerenikom Europske komisije za proračun i administraciju Johannesom Hahnom

Plenković i Hahn razgovarali su o prioritetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i novom Višegodišnjem proračunu Europske unije za razdoblje 2021-2027., a posebno o financiranju kohezijske i poljoprivredne politike koje su ključne za ravnomjerni razvoj Hrvatske.

Naglašena je važnost pravovremenog postizanja dogovora o novom europskom proračunu između država članica, vodeći računa o specifičnostima svake države i njihovih regija.

Plenković je Hahna detaljno upoznao s očekivanjima i zahtjevima Hrvatske, piše u priopćenju.

U Banskim dvorima predsjednik Plenković se sastao i s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije Margarethe Vestager. No detalji sastanak nisu poznati.

Goran Mehkek / CROPIX

Sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije Margarethe Vestager

Prigodom početka predsjedanja, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u četvrtak upriličila svečanu večeru za goste za Kolegij povjerenika gdje je istaknula važnost ujedinjene Europske unije kako bi postala globalni lider.

U priopćenju Vlade stoji da je predsjednica čestitala povjerenicima na imenovanju i na "vrlo ambicioznom i perspektivnom programu koji će, sigurna sam, povesti EU u budućnost".

Damir SENCAR / AFP

Svečana večera predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s vodećim predstavnicima Europske komisije

"Kako stoji i u samom geslu našeg Predsjedništva, pred nama je svijet pun izazova", kazala je predsjednica izrazivši uvjerenost da će zajedničko suočavanje sa svim tim izazovima bolje osposobiti EU za njihovo rješavanje.

Istaknula je da se kroz četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja doista može stvoriti bolja Europu, po mjeri njenih građana.

Kroz Europu koja se razvija, povezuje, štiti i koja je utjecajna u svijetu podržavat će se održivi i uključivi razvoj EU-a, a istovremeno ćemo se baviti gorućim pitanjem demografskih izazova, kazala je ona. Zagovarat će se kohezija i konvergencija dok se rješava neodgodivo pitanje klimatskih promjena. Promicat će se inicijative koje pridonose prometnoj, energetskoj i digitalnoj povezanosti, uključujući i kroz Inicijativu triju mora, istovremeno jačanjem sigurnosti građana i radom na sveobuhvatnom pristupu migracijama.