EU inicijativa

Banke razvijaju univerzalni platni servis; paneuropski rival PayPalu i kreditnim karticama

Financijske institucije koje su dio EPI-a trenutačno procesiraju više od polovice svih plaćanja u EU, što znači da ispunjava prvi uvjet
Christine Lagarde, šefica Europske središnje banke
 Olivier Matthys/Pool

U rujnu ove godine očekuje se lansiranje novog, paneuropskog servisa za plaćanje, koji će se moći koristiti za online (mrežna) plaćanja, plaćanja u trgovinama, za podmirivanje računa između pojedinih potrošača i za podizanje gotovog novca s bankomata.

Projekt nosi naziv Europska inicijativa za plaćanje (EPI), a dosad su se uključile 31 banka i kreditna institucija, među kojima su najveći europski financijski igrači poput ING-ja, UniCredita, Deutsche Banka, Santandera, Société Généralea i BNP Paribasa. "Ideja je izgraditi europskog prvaka u plaćanju koji se može suprotstaviti PayPalu, Mastercardu, Visi, Googleu i Appleu", rekao je za The Financial Times Joachim Schmalzl, predsjedavajući EPI-a. Inicijativa ima snažnu podršku europske financijske zajednice, a Europska središnja banka (ECB) poručila je da EPI "nastoji zamijeniti nacionalne sheme za kartična, mrežna i mobilna plaćanja jedinstvenom karticom i digitalnim novčanikom koji se mogu koristiti diljem Europe, uklanjajući tako postojeću fragmentaciju. Budući da se temelji na shemi trenutnog prijenosa kredita SEPA, može odmah iskoristiti moćnu i sofisticiranu postojeću infrastrukturu". SEPA, The Single Euro Payments Area (Jedinstveno područje plaćanja eurom), inicijativa je EU koja ima za cilj harmonizaciju plaćanja eurom.

Pet uvjeta

EPI je podršku dobio i od njemačke središnje banke, Bundesbanka. Burkhard Balz, član Uprave Bundesbanka, izjavio je da je podržavaju inicijativu jer će "ojačati stratešku autonomiju EU na tržištu plaćanja, ojačati konkurenciju i omogućiti potrošačima veći izbor".

Eurosistem, koji uključuje ECB i središnje banke članica eurozone, također je pozdravio EPI, ali i dodao kako je važno da novi model plaćanja ispuni pet uvjeta: paneuropski doseg i iskustvo kupaca, praktičnost i nisku cijenu, sigurnost i učinkovitost, europski brend i upravljanje te globalno prihvaćanje (dugoročno).

Financijske institucije koje su dio EPI-a trenutačno procesiraju više od polovice svih plaćanja u EU, što znači da ispunjava prvi uvjet. U vodstvu EPI-a su uvjereni da će moći ispuniti drugi i treći uvjet, koji predstavljaju ključnu barijeru jer je potrebno dobiti visok postotak kupaca i trgovaca koji su skloni prihvatiti novi mehanizam plaćanja. Nadaju se i da će s vremenom, u skladu s jačanjem eura kao sredstva globalnog plaćanja, i novi paneuropski model doživjeti globalni iskorak. Problem je što devet mjeseci nakon što je projekt pokrenut još uvijek nemaju ime kojim bi ga mogli početi promovirati kao europski odgovor na američki oligopol kad je riječ o svim aspektima negotovinskog plaćanja: prema podacima EuroCommercea, lobističke skupine europskih trgovaca, četiri od pet transakcija u Europi provodi se Mastercardom ili Visom. Ali, zato EPI ima čvrst vremenski raspored i očekuju da "paneuropski sustav plaćanja" zaživi u praksi u drugoj polovici sljedeće godine.

Deutsche Bank je, navodi FT, potvrdio da "europski sustav plaćanja mora "ostati neovisan" te da su se inicijativi pridružili kako bi "podržali zajednički napor europskih financijskih institucija".

Sukob s oligopolom

Iako je riječ o tržišnom projektu, on potpada, kako je to naglasio Burkhard Balz, u projekt "strateške autonomije" koji potiče EK. Može se očekivati da će američki oligopol pokušati minirati europski projekt kako bi sačuvali tržišnu prednost i nije isključeno da na ovom planu dođe do sukoba na razini Bruxelles - Washington.

U EPI-u su naglasili kako se nisu mogli osloniti na postojeće nacionalne sustave plaćanja, poput onih u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, jer bi to bio teži put nego formirati projekt unaprijed zamišljen kao paneuropski, harmonizirajući tako najbolje nacionalne prakse i zatim ih pretvoriti u sustav koji djeluje u prostoru bez nacionalnih granica. Uvjereni su da neće propasti kao "Projekt Monnet" 2011. godine, koji su podržavale 24 financijske institucije. Imaju i čvrst argument: uspjeli su dobiti političku podršku koju "Monnet" tada, u doba suverene krize eura, nije imao.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. siječanj 2022 19:24