Ministri zaduženi za portfelj energetike u državama članicama EU, ovoga su vikenda postigli dogovor o produljenju financijske podrške Unije prekograničnim projektima koji se temelje na upotrebi fosilnih goriva i štetnih plinova.
Unatoč tome što je čak 11 zemalja, ali i Europska komisija, inzistiralo na zaoštravanju politike prema onim projektima koji ne doprinose ambicioznim smjernicama postizanja nulte emisije štetnih plinova do 2050. godine u EU, tekući projekti koji se trenutno provode na Malti i Cipru, i dalje mogu računati na sredstva iz EU. Tako će biti sve dok se te članice i službeno ne priključe europskoj plinskoj mreži.
Međutim, novi projekti takve prirode neće moći dobiti zeleno svjetlo Europske komisije.
- U svim ostalim slučajevima, Europska unija obustavlja financiranje projekata koji se temelje na fosilnom gorivu kako bi se uskladili s općim ciljevima dekarbonizacije – objasnio je portugalski ministar za zaštitu okoliša Joao Pedro Matos Fernandes nakon sastanka Vijeća EU, u ime zemlje koja trenutno predsjeda tom institucijom.
Prema službenom priopćenju Vijeća EU, revizijom tzv. regulacije TEN-E, pravila temeljem kojih prekogranični energetski projekti dobivaju status „od zajedničkog interesa”, a time i pristup sredstvima EU, unaprjeđuju se kategorije infrastrukture koje u buduće mogu aplicirati za financijsku podršku EU. U tom će kontekstu poseban naglasak biti stavljen na pitanje dekarbonizacije.
Ministri su, također, poručili kako bi do 2028. godine podrška mogla ići i u smjeru prenamijene plinovoda u hidrogenske cijevi. Riječ je o projektima za koje se vjeruje da bi mogli zaživjeti već do 2030. godine.
- Tijekom tranzicijskog perioda, preciznije, do kraja prosinca 2029. godine, hidrogen koji će se dobiti iz prenamijenjenog prirodnog plina može biti korišten za transport ili skladištenje prethodno definiranog spoja hidrogena s prirodnim plinom, tzv. Biometanom – stoji u službenom priopćenu Vijeća EU.
No, valja naglasiti kako nisu sve članice bile oduševljene postignutim kompromisom. Naime, Njemačka, Španjolska, Austrija, Luksemburg, ali i Danska te Nizozemska, jasno su dale do znanja kako bi se po njima trebalo jasnije raditi na isključivanju fosilnih goriva iz budućeg financiranja EU. Regulacije TEN-E, po njima, trebaju služiti kao svojevrstan „lakmus-papir” predanosti cijele EU cilju da se do 2050. godine u potpunosti eliminira emisija štetnih plinova. S druge strane, članice poput Češke i Slovačke, iskopavanje plina žele dozvoliti sve do 2035. godine.
Nakon što je kompromis dobio podršku Vijeća EU, prijedlog se trenutno nalazi na razmatranju Europskog parlamenta koje ima jednaku ulogu odlučivanja u cijelome procesu.