StoryEditor

Dva kardinala zahtijevaju obavezujuće zakone za discipliniranje multinacionalnih tvrtki i financijskog kapitala radi zaštite okoliša i ljudskih prava

Skandali multinacionalnih kompanija dovode u pitanje moral našega ekonomskog sustava. Privatnim interesima sustavno se daje prednost na uštrb globalne ljudske obitelji - izrijekom tvrde dvojica visokih katoličkih dužnosnika.
Papa Franjo i luksemburški kardinal Jean-Claude Hollerich
 Tiziana FABI / AFP

To su pastoralni nadbiskupi kardinali Jean-Claude Hollerich (Luxembourg), ujedno predsjednik Komisije biskupskih konferencija Evropske unije (COMECE, u tom Povjerenstvu je delegat hrvatskih katoličkih biskupa mons. Vjekoslav Huzjak, ordinarij Bjelovara i Križevaca), te Charles Maung Bo (Yangon), ujedno predsjednik Federacije azijskih biskupskih konferencija, istupili su jučer s izjavom, objavljenom u EU Observeru pod naslovom: "Kardinali izjavljuju: Evropskoj uniji treba korporacijska dubinska analiza". U napomeni uz tekst je naznačeno da izjavu podržava više od 110 katoličkih biskupa, ali nema podatka koji su to biskupi poimenice.

Ipak, s obzirom na potpisnike, tu izjavu treba razumjeti kao mjerodavno gledište katoličkog episkopata Evropske unije, odnosno sve Azije, dakle od Njemačke do Filipina. Nije zanemarivo. Ili barem ne bi smjelo biti zanemareno.

Kardinali Hollerich i Bo podsjećaju na Panamske papire i njihove sablažnjive podatke o utajama poreza, na utrku među kolosima automobilske industrije tko će više zaraditi na zagađivanju iz zatajeno antiekoloških motora, na brzinu modnih brendova u iskorištavanju što jeftinije radne snage i što labavijih propisa o radnim pravima i sigurnosti na radu u zemljama na svjetskom Jugu kako bi proizvodna cijena odjeće bila što niža.

Štoviše, u obranu svojih interesa multinacionalne tvrtke koriste mehanizam Rješavanja sporova između investitorâ i država (ISDS), privatni arbitražni aparat pred kojim mogu optužiti svaku državu i zahtijevati da im nadoknadi "štetu" ako je država donijela zakon iz sfere socijalnih odnosa ili zaštite okoliša - nabrajaju dvojica kardinala.

Sustav temeljen na pukom profitu i kultura odbacivanja (i ljudi kao otpada, kako kaže papa Frane) mora biti dovedena u pitanje, više nego ikada ranije, sada kada je pandemija razorila sigurnosti - kažu dva kardinala, koji u tome vide šansu da se preispita svjetski sustav i osigura pravična tranzicija u bolji. U sklopu pravične tranzicije oni zamišljaju, kažu, "ekonomski sustav koji ponajprije služi ljudima i planetu slaveći međusobnu povezanost naše ljudske obitelji i našeg prekrasnoga zajedničkog doma".

Oni pozivaju Evropsku uniju da predvodi takav proces, jer im je to moralna obaveza kao katolicima, kažu. I izražavaju svoju nadu u pozitivan razvitak nakon svibanjske najave evropovjerenika Didiera Reyndersa da nam predstoji donošenje obvezatnih i strogih zakona o dubinskoj analizi zaštite ljudskih prava od korporativnih zloporaba.

"Taj proces ni po koju cijenu ne smije biti zaustavljen!", pozivaju kardinali. Zahtijevaju da zakoni, koje je najavio Reynders, nametnu tvrtkama zakonsku obavezu da identificiraju, procijene, zaustave, odnosno spriječe rizike i prekršaje na štetu okoliša odnosno ljudskih prava kroz sav tok svojih proizvodnih lanaca, te da bitno olakšaju građanima pogođenima kršenjem zaštite okoliša i njihovih prava da za to zahtijevaju pravičnu naknadu pred državnim sudovima u svojim zemljama.

Kardinali se pozivaju i na Globalni dogovor s početka stoljeća te na Načelne smjernice UN o poslovanju i ljudskim pravima iz 2011, ali se žale što ti dokumenti nemaju obavezujuću snagu zakona, jer se samoregulacija na koju apeliraju pokazala nedovoljnom.

Hollerichov i Boov apel nije nikakav revolucionarni zaokret.

Oni se pozivaju i na Evangelii gaudium, apostolsku pobudnicu iz 2013 u kojoj papa Frane naglašava da "svaka značajna ekonomska odluka donesena u nekom dijelu svijeta ima posljedice posvuda drugdje; prema tome, nijedna vlada ne može djelovati bez obzira na zajedničku odgovornost."

Ponekad se, naime, gubi iz vida da je univerzalna Katolička crkva još preklani objavila "Oeconomicae et pecuniariae quaestiones: razmatranja o etičkom razabiranju u pogledu pojedinih aspekata sadašnjega ekonomsko-financijskog sustava". U tome opsežnome zajedničkom dokumentu Kongregacije za nauk vjere i Dikasterija za služenje integralnome ljudskom razvitku u 9500 riječi naznačena je snažna kritika toga sustava i potreba međunarodnopravnog reguliranja međunarodnih financija, poglavito operacija "off shore" te multinacionalnih organizacija.

Možda je razlog tome što ta pitanja katolički biskupi u Hrvatskoj, a i hrvatski katolički biskupi u susjednim zemljama, veoma rijetko iznose u javnost. S druge strane, ni hrvatski novinari ne insistiraju na tim pitanjima iz Života Katoličke crkve, iako znaju i te kako tištati katolički Božji put, nego insistiraju na temama na kojima je lakše graditi privlačne naslove - poput abortusa, bl. Stepinca i sl.

U tom pogledu zajednički istup kardinalâ Hollericha i Boa osvjetljuje pitanje koje nije novo, jer su se njime bavili i sv. Ivan Pavao II, i Benedikt XVI, te Frane. Papa sv. Wojtyła je višekratno insistirao na tezi da nema mira bez pravde, kao i na osudi "pljačkaškog kapitalizma" - a međunarodnopravni instrumenti koji bi obuzdali negativne aspekte poslovanja bez nadzora i poreznog prinosa općem dobru jamačno bi pridonijeli i pravdi i miru, posredno ili neposredno.

Problem, dakle, nije u mogućem nepostojanju ideja vodilja Katoličke crkve u pogledu razularena financijskog kapitalizma, nego u općenitom nehaju prvenstveno kapitalista i financijskih menedžera katolika spram etičkih imperativa njihove vjere (koje mjerodavno tumači Kongregacija za nauk vjere), a onda i katolički orijentiranih stranaka na vlasti, okupljenih u krilu Evropske pučke stranke.

Grubo rečeno, i katolički političari se sjete pozivati na etiku svoje religije samo kad u tome nalaze političkog računa, a ne kada to znači više pravde za katolički puk u Uniji, odnosno, još i manje, kada to znači više pravde i manje zaduživanja i siromašenja za nerazvijene zemlje "trećeg svijeta“, odakle nimalo slučajno dolazi najveći postotak ilegalnih imigranata u Uniju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. rujan 2020 13:11