Ekonomski stručnjaci upozoravaju: 'Pranje novca uništit će Europsku uniju!'

- Problemi vezani uz koordinaciju regulative očiti su na svim razinama; od nacionalne, do one europske - izjavio je Laure Brillaud iz organizacije Transparency International.

Danska, koju mnogi smatraju zvijezdom vodiljom u globalnoj borbi protiv korupcije i prijevara, iznenada je dospjela u središte pozornosti nakon što je istraga pokazala da su vjerojatno oprane milijarde eura putem estonske podružnice Danske Banke koja je najveći zajmodavac u toj skandinavskoj zemlji.

„Sumnjive“ transakcije

Istraga pokazuje da je 'veliki dio' transakcija ukupnog iznosa od 200 milijardi eura u toj podružnici 'sumnjive prirode'.

Velik dio sredstava za koje se sumnja da su oprana došao je iz Rusije, dok se druga najveća skupina klijenata odnosila na poslovne subjekte iz Ujedinjenog Kraljevstva. London je najavio istragu aktivnosti spornih trgovačkih društava.

Nizozemski bankarski div ING ovoga je mjeseca otpustio svog vodećeg financijskog direktora zbog skandala vezanog uz nedostatak provjere klijenata zbog otkrivanja potencijalnih aktivnosti pranja novca.

Malteška organizacija za nadzor financijskih usluga je u ožujku zamrznula imovinu Pilatus Banke, nakon što je predsjednik te banke bio uhićen zbog navodnog zaobilaženja američkih sankcija u Iranu.

Nadalje, američke su vlasti još u veljači optužile ABLV-a, trećeg najvećeg latvijskog kreditora, za pranje velike količine novaca, sumnjajući da je ta kriminalna radnja bila povezana s programom razvoja nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje.

Drugi europski bankarski divovi, među kojima se ističu i HSBC, Societé Generale i BNP Paribas, posljednjih su godina novčano kažnjavani s milijunima dolara zbog neuspjelog uspostavljanja potrebnih kontrola za prevenciju pranja novca.

- Dobar znak je da ovakvi slučajevi izlaze na vidjelo, ali vjerujemo da SAD i dalje mora signalizirati da problem uistinu postoji - rekao je Brillaud iz Transparency Internationala.

EU nedorasla borbi

Europski parlament je u kolovozu usvojio novu direktivu za sprječavanje pranja novca. Mjera je to za koju je Europska komisija vjerovala da će 'donijeti veću transparentnost za poboljšanje borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma unutar Europske unije'. Međutim, stručnjaci navode da EU sa svim svojim nastojanjima nije dorasla kriminalcima koji su prozreli popustljivost njezinih institucija, upravo iz razloga što joj nedostaje centralizirano tijelo koje bi bilo zaduženo za borbu protiv prijevara diljem Unije.

Emile Legroux iz savjetodavne skupine Mazars čije je sjedište u Parizu, izjavio je da će unatoč novoj europskoj direktivi zasigurno postojati provedbeni nedostaci zbog razlika među pravnim strukturama država članica.

- Dok pojedine zemlje europsku direktivu primjenjuju samo u teoriji, države poput Francuske imaju vrlo praktičan pristup u njezinoj provedbi - rekao je Legroux.

- Prvi problem odnosi se na provedbu pravila, ali postoji i zabrinutost zbog daljnjeg nadzora oko njezine same provedbe - zaključila je Brillaud.

Banke bi trebale provoditi rutinske provjere kako bi uistinu dokazale da nema sumnjivih aktivnosti, a o svim bi prijestupima pravovremeno trebale obavijestiti nadležna tijela, smatra Legroux. Banke trebaju provoditi rutinske provjere kako bi potvrdile da nema sumnjive aktivnosti, a o svim područjima zabrinutosti trebaju odmah obavijestiti nadležna tijela, preporučila je.

Europska je komisija ranije ovog mjeseca priopćila da je u sklopu svojih napora oko suzbijanja pranja novca prvenstveno željela ojačati Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), koje će zbog Brexita biti prisiljeno preseliti svoje sjedište iz Londona u Pariz.

Međutim, i dalje postoji zabrinutost da EBA možda nije sposobna odraditi taj posao.